BiH

Hrvati se mole svaki dan, a evo koliko se pridaje značaja religiji u BiH

Istraživački centar Pev je provjerio koliko su građani u 34 evropske države religiozni.

Molitva - Ilustracija / Agentidobrote.net

Advertisements

Religioznost je definisana kroz četiri kategorije: važnost religije, pohađanje vjerskih službi, učestalost molitve i vjera u Boga.

U ovom istraživanju, visoko religiozna definisana je kao svaka odrasla osoba koja ima visok skor u najmanje dvije od četiri navedene kategorije, a da nemaju nizak skor ni na jednoj od ostlaih: pohađanje vjerskih službi najmanje jednom mjesečno, dnevna molitva, vjerovanje u Boga sa apsolutnom sigurnošću i isticanje važnosti religije, piše “Aljazeera Balkans“.

Ako neka osoba ima nizak nivo religioznosti na samo jednoj od kategorija, a vrlo visoko na preostale tri, onda se i dalje smatra ‘visoko religoznom’ osobom.

Koristeći se ovom kombinovanom mjerom, primjetno je da su državljani centralne istočne Evrope skloniji visokoj religioznosti.

Religioznija centralna i istočna Evropa

U Jermeniji i Grčkoj, otprilike polovina ispitanih je visoko religiozna. Sa druge strane, tek svaka deseta osoba u Danskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu može se smatrati visoko religioznom.

Slična je situacija i ako pogledamo pojedinačne kategorije religioznosti – u centralnoj i istočnoj Evropi religija je važnija, ljudi više pohađaju vjerske službe, češće se mole i u većoj mjeri vjeruju u Boga sa apsolutnom sigurnošću.
Ali postoje i odstupanja u zemljama zapadne Evrope – 37 posto Portugalaca je visoko religiozno, što je znatno odstupanje od prosjeka ‘komšiluka’.

Religiozna regija

Istraživanjem su obuhvaćene i tri države užeg regiona – Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina. U Bosni i Hercegovini gotovo polovina spada u grupu visoko religioznih (46 posto), u Hrvatskoj 44 posto, a u Srbiji 32 posto.

Pogledamo li pojedinačne kategorije religioznosti, vidimo da su države regije uglavnom u samom vrhu liste. Bosna i Hercegovina druga je u kategoriji ‘važnost religije’ – 54 posto kaže da je religija vrlo važna u njihovim životima. Jedino su Grci imali veći postotak – 55 posto. Hrvatska je na šestom mjestu sa 42 odsto, a Srbija na devetom, sa 34 posto.

U Hrvatskoj 40 posto ispitanih je reklo da pohađa vjerske službe najmanje jednom mjesečno, istim postotkom je na četvrtom mjestu iza Poljske, Rumunije i Italije. U BiH svaka treća osoba (35 posto) pohađa vjerske službe na mjesečnom niovou, a u Srbiji svaka peta (19 posto).

Dvije trećine ljudi u BiH vjeruje u Boga sa apsolutnom sigurnošću

I po učestalosti molitve Hrvatska je prva u regiji – 40 posto Hrvata reklo je da se moli svaki dan i na četvrtom su mjestu, iza Moldavije, Jermenija i Rumunije. U BiH, 32 posto kaže da se svakodnevno mole, a u Srbiji 27 posto.

Dvije trećine ljudi u BiH (66 posto) kaže da vjeruje u Boga sa apsolutnom sigurnošću. Ispred njih su samo još Jemenija (79 posto) i Gruzija (73 posto). U Srbiji 59 posto ljudi vjeruje u Boga sa apsolutnom sigurnošću. Sličan je postotak u Hrvatskoj – 57 posto. U nastavku istražite mapu religioznosti u evropskim državama. Mapu možete pogledati OVDJE.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh