“Približavaju se izbori”, ustvrdio je na naslovnici flamanski list Het Laatste Nieuws.
“Sve su više neizbježni”, naslov je i frankofonog lista La Libre Belgique, a tako misli i L’Echo.
Belgija nema pravu vladu od 18. prosinca 2018., kada je tadašnji premijer, liberal Charles Michel, podnio ostavku kralju nakon što su iz vlade otišli flamanski nacionalisti N-VA zbog neslaganja u vezi migracija, prenosi “N1“.
Nakon izbora 26. svibnja 2019., uslijedilo je pet neuspješnih pokušaja približavanja stajališta frankofone Socijalističke stranke i N-VA, prvih političkih snaga na jugu odnosno sjeveru zemlje.
Predsjednik socijalista Paul Magnette ocijenio je da su pregovori “pravo mučenje”.
N-VA je separatistička stranka koja želi da se nastavi prijenos ovlasti sa savezne države na regije.
“Prijateljski savjet: ne pokušavajte više N-VA i Socijalistička stranka”, poručio je Le Soir, koji smatra da takva vlada nije moguća.
Belgija je navikla na političku nestabilnost. Godine 2010./2011. ta zemlja od 11 miliona stanovnika bila je bez vlade rekordan 541 dan.
Druga mogućnost za formiranje vlade je dogovor socijalista, liberala i Zelenih, uz potporu demokršćana, čime bi vlada imala većinu od 150 zastupnika.
No flamanski demokršćani CD&V već tjednima ustraju u svojem stavu da ne žele napustiti N-VA, svojeg koalicijskog partnera u Flandriji.
Guverner belgijske središnje banke upozorio je da će, ne riješi li se kaos, Belgija imati najveći deficit u EU-u poslije Italije.
