Region

Dugonjić: Halal industrija je perspektiva za privredni rast i razvoj

S obzirom na intenzivan rast halal tržišta više niti jedna svjetska ekonomija ne može sebi dopustiti da ne bude dio ovoga tržišta, kaže rukovodilac Centra za certificiranje halal kvalitete

Aldin Dugonjic-Al Jazeera

Islam je priznat u Hrvatskoj još dok je ona bila dio Austro-Ugarske monarhije 1916. godine. Stotinu godina kasnije u Opatiji je održan treći Svjetski halal dan na kojem se Hrvatska i regija predstavila ovom, možemo slobodno reći, najbrže rastućem tržištu danas, piše “Al Jazeera“.

Zahvaljujući predanom radu Centra za certificiranje halal kvalitete danas Hrvatska ima više od 100 proizvođača, restorana, hotela, turističkih agencija u sistemu Halal kvalitete i jedina članica Evropske unije koja ima svoj Halal standard kvalitete.

U poređenju sa drugim državama regije koje imaju brojniju muslimansku populaciju (Crna Gora, Srbija, Albanija, Kosovo) Hrvatska je ostvarila ogroman uspjeh na polju afirmacije halal ekonomije.

Sa rukovodiocem Centra za certificiranje halal kvalitete dr. Aldinom Dugonjićem povodom izlaska iz štampe njegove knjige, odnosno doktorske teze Doprinos halal industrije jačanju gospodarstva s posebnim osvrtom na prehrambenu industriju i turizam razgovaramo o stanju, uticaju i perspektivama halal ekonomije u Hrvatskoj, halal turizmu, o odnosu vlasti, medija, prema halalu…

Aldin Dugonjić rođen je 1984. godine u Bosanskoj Dubici, odrastao je u Sisku. Preddiplomski i diplomski studij završio je na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, smjer sanitarno inženjerstvo s temom rada: “Halal standard i veza s drugim standardima.” Godine 2013. odbranio je rad na temu „Primjena zahtjeva halal norme HRN BAS 1049:2010 u klaonici krupne stoke“ na diplomskom studiju.

Od 2009. godine zaposlen je u Centru za certificiranje halal kvalitete, a od 2012. imenovan je rukovodiocem Centra. Autor je mnogobrojnih radova u području halala. Član je Hrvatskog zavoda za norme, Tehničkog odbora poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, sustav upravljanja za sigurnost hrane te je bio član Europskog odbora za normizaciju (CEN) – radne grupe 212 – halal hrana te lead auditor za ISO 9001:2008. Godine 2017. i 2018. uvršten je na listu Islamica 500 najutjecajnijih osoba u islamskom svijetu.

Kakvo je stanje i perspektiva halal ekonomije u Hrvatskoj i njen uticaj na ukupnu ekonomiju Hrvatske?

Halal industrija i tržište intenzivno se razvijaju u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Svakim danom zaprimamo sve veći broj zahtjeva za certificiranjem prema halal standardu. Trenutno je halal certifikat izdan za 103 poduzeća (proizvođači i pružatelji usluga) te je 15 poduzeća u procesu certificiranja. S obzirom na intenzivan rast halal tržišta više niti jedna svjetska ekonomija ne može sebi dopustiti da ne bude dio ovoga tržišta. Doprinos halal industrije hrvatskom gospodarstvu je svakim danom sve veći. Istraživanje koje smo proveli, a koje će biti publicirano u knjizi „Halal­-standard po mjeri čovjeka“ koja će ovih dana izaći iz tiska pokazuje kako su proizvođači povećali izvoz svojih proizvoda od 1 do 50 posto nakon dobivanja halal certifikata. Ono što je također zanimljivo za istaknuti je da je više od 50 posto proizvođača, a čak 62,5 posto pružatelja usluga povećalo svoju dobit. Stoga ako uzmemo u obzir da su čimbenici poput izvoza proizvoda, dobiti i kvaliteta proizvoda bitni za rast i razvoj gospodarstva onda se halal industrija nameće kao velika perspektiva za kontinuirani rast i razvoj.

Hrvatska, odnosno Opatija je bila domaćin Svjetskog halal dana 2016. godine. S obzirom da je Hrvatska turistička država značaj i perspektiva halal turizma je ogromna. Kakvi su rezultati Centra ostvareni na polju promocije halal turizma?

Slažem se da je perspektiva halal turizma za Hrvatsku i zemlje regije ogromna. Bilježe se pozitivni rezultati u broju dolazaka i broju noćenja gostiju koji traže halal uslugu. Vrlo je važno da se nastave trendovi razvoja turističke infrastrukture prema zahtjevima halal standarda kako bi se gosti koji traže halal uvjerili u kvalitetu usluge. Također, moramo uzeti u obzir da je halal turističko tržište globalno i da mu se kao takvome treba i pristupiti. Dakle gotovo kod svake promocije turizma jedne zemlje halal treba biti sastavni dio promotivne ponude, bilo da se radi o primjerice najvećim turističkim sajmovima poput WTM u Londonu, ITB u Berlinu ili ATM u Dubaiju. Centar za certificiranje halal kvalitete je do sada sudjelovao na mnogobrojnim konferencijama, seminarima, radionicama, edukacijama, okruglim stolovima kao aktivan sudionik u prezentiranju stanja, potencijala i perspektiva halal turizma u Hrvatskoj. Također aktivno sudjelujemo u promociji halal turizma u inozemstvu promovirajući Republiku Hrvatsku kao Halal friendly destinaciju sa svim njenim turističkim blagodatima.

Kakav odnos imate sa vlastima, ministarstvima, poslovnom zajednicom, i kakav je odnos medija prema halalu s obzirom na islamofobiju i imidž islama?

Centar za certificiranje halal kvalitete od svog osnivanja izuzetno dobro surađuje sa ministarstvima i širom poslovnom zajednicom. Pokazatelj toga je i potpisan Aneks ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Islamske zajednice o pitanjima od zajedničkog interesa u kojem između ostalog stoji tko je nadležan tumačiti pojam halal kao i vršiti certificiranje i nadzor proizvoda i usluga prema zahtjevima halal standarda. Intenzivno se na različitim projektima koji se dotiču i halala surađuje sa Hrvatskom gospodarskom komorom, turističkom zajednicom te strukovnim udruženjima.

Možemo se pohvalno izraziti kada je pitanje odnosa medija prema halalu. Mediji redovito prate halal prepoznavši ga kao brend.

Vi ste redovni učesnik svjetskih skupova vezanih za halal od Istanbula do Malezije. Na koji način halal ekonomija doprinosi Hrvatskoj kao izvozni kanal i veza sa muslimanskim tržištima/državama?

Kao aktivan učesnik različitih svjetskih skupova vezanih za halal mogu kazati da smo postali prepoznatljivi faktor u razvoju halal certificiranja, standardizacije, proizvodnje i turizma. Različite muslimanske zemlje poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Malezije i Indonezije zakonskom regulativom imaju postavljene uvjete za uvoz halal proizvoda. Sa zadovoljstvom možemo istaknuti da su u većini zemalja ovi uvjeti ispunjeni te da se halal proizvodi mogu neometano izvoziti. Zasigurno da sinergijskim aktivnostima svih gospodarskih dionika u regiji možemo puno više participirati na halal tržištu koje nezaustavljivo raste. S tog naslova pohvaljujem organizaciju Sarajevo halal faira 2018. za koji se nadam da će postati tradicionalno regionalno okupljanje svih dionika zainteresiranih za globalno halal tržište i aktivnije participiranje u istom.

Kako Ramazan u Hrvatskoj provode vjernici i da li se ramazanska atmosfera osjeti izvan džamija i domova?

Vjernici mjesec Ramazan provode u različitim ibadetima želeći iskoristiti sve blagodati ovog odabranog mjeseca. U suradnji sa halal certificiranim proizvođačima širom Hrvatske već godinama organiziraju se iftari kako bi se vjernici dodatno upoznali sa širokom paletom dostupnih halal proizvoda.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh