Mnogi pušači nikada ne obole od raka pluća, dok se ta bolest pojavljuje i kod nekih ljudi koji nikada nisu pušili. Jednako tako, rak kože neće se razviti kod svih osoba koje su izložene sunčevom zračenju.
Nova studija, objavljena u časopisu Nature, mogla bi pomoći u rasvjetljavanju dugogodišnje zagonetke u biologiji raka – zašto ljudi izloženi sličnim okolišnim faktorima rizika često imaju potpuno različite zdravstvene ishode.
“Ova studija pruža nam fascinantne naznake da naši naslijeđeni geni mogu imati veliki uticaj na način na koji se rak razvija nakon oštećenja DNK”, rekao je Sam Godfrey, voditelj informisanja o istraživanjima u organizaciji Cancer Research UK.
Istraživači su utvrdili da čak i relativno male naslijeđene genetske razlike mogu promijeniti način na koji se tumori razvijaju nakon izlaganja jednakom oštećenju DNK koje uzrokuje rak. Tvrde da rezultati naglašavaju potrebu da se naslijeđena genetika i raznolikost populacije uključe u buduće strategije prevencije i ranog otkrivanja raka, prenosi Euronews.
Rezultati ukazuju na to da naslijeđena genetska podloga određene osobe pomaže u definisanju koje će se mutacije zadržati, kako će se tumor razvijati te potencijalno kako će reagovati na liječenje.
“Prvi put smo uspjeli pokazati u kojoj mjeri genetska podloga utiče i na procese nastanka mutacija i na puteve koji vode do razvoja tumora”, rekao je Duncan Odom, koji je vodio istraživanje dok je radio na Institutu CRUK Cambridge, a sada radi u Njemačkom centru za istraživanje raka u Heidelbergu.
Istraživači su upotrijebili četiri genetski različite grupe miševa kako bi oponašali nivo genetske raznolikosti sličan onom među ljudima. Miševe su zatim izložili jednakim dozama poznatog karcinogena jetre, dietilnitrozamina. Riječ je o tvari koja se može pronaći u duhanskom dimu i nekim prerađenim prehrambenim proizvodima, a poznato je da oštećuje DNK u ćelijama jetre, uzrokujući mutacije koje mogu pokrenuti rast tumora.
Uprkos tome što su u kontrolisanim uslovima primili jednaku dozu karcinogena u istoj dobi, odnosno kada su imali 15 dana, životinje su razvile rak različitim evolucijskim putevima, ovisno o svojoj genetskoj podlozi. Naučnici su analizirali gotovo 600 tumora kako bi rekonstruisali način na koji su se karcinomi razvijali. Iako su brojni tumori na kraju aktivirali jednake biološke procese koji podstiču rast raka, do tog rezultata došli su različitim mutacijama i genetskim promjenama. To sugerišu da naslijeđena DNK ne utiče samo na rizik od razvoja raka, nego i na način na koji se tumor razvija nakon što počne formiranje.
Istraživači navode da bi rezultati mogli imati važne posljedice za programe ranog otkrivanja raka i preciznu medicinu.
“Ako genetska podloga utiče i na rizik od raka i na evolucijski razvoj tumora, buduće strategije prevencije i ranog otkrivanja raka morat će uzeti u obzir naslijeđenu genetiku i raznolikost populacije”, rekla je autorica studije Sarah Aitken, docentica na Medicinskom fakultetu Univerziteta Yale, koja je na istraživanju radila i na Institutu CRUK Cambridge, prenosi Slobodna-bosna.
