Zapadne prijestolnice i Kijev usaglasile su višeslojni mehanizam za podršku svakom budućem mirovnom sporazumu između Moskve i Kijeva, koji podrazumeva i brze, koordinisane vojne mere u slučaju njegovog kršenja, objavio je Fajnenšel tajms, pozivajući se na više dobro upućenih izvora, piše Politika.
72 sata kreće rat
Prema tim navodima, plan predviđa da Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje u roku od 24 sata reaguju na „kontinuirano kršenje“ prekida vatre od strane Rusije. Prva faza obuhvata diplomatsko upozorenje i uzvratne poteze ukrajinske vojske, dok bi, ukoliko se borbena dejstva nastave, bila aktivirana druga etapa – intervencija takozvane „koalicije voljnih“. Ako bi eskalacija prerasla u ofanzivu punog obima, izvori tvrde da bi 72 sata nakon prvog kršenja primirja uslijedila koordinisana vojna akcija snaga koje podržava Zapad, uz moguće učešće američkih jedinica.
Ko je prepreka postizanju mira?
Istovremeno, u javnosti se nastavlja oštra polemika oko toga ko je stvarna prepreka postizanju mira. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saglasio se sa ocjenom predsjednika SAD Donalda Trampa da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ključna smetnja dogovoru, uz tvrdnju da je Kijev „manje spreman za kompromis“ od Moskve. „Ovde se možemo složiti; to je zaista slučaj. Predsjednik Putin i ruska strana održavaju otvorenost. Naš stav je dobro poznat i američkim pregovaračima i predsjedniku Trampu“, rekao je Peskov, dodajući da je pozicija Moskve jasna i Kijevu. Zelenski je, sa druge strane, poručio da „Ukrajina nikada nije bila i nikada neće biti prepreka miru“.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin više puta je naglasio da je Moskva spremna za pregovore i mirno rješavanje spornih pitanja, ali i upozorio da će Rusija, ukoliko Kijev odbije dijalog, svoje ciljeve ostvariti vojnim sredstvima. On je ocjenio da bi lista tačaka iz predloženog mirovnog plana mogla da predstavlja osnovu budućih sporazuma, ali da je neophodno da se ona „prevede na diplomatski jezik“. Prema njegovim riječima, američka strana u izvjesnoj meri uzima u obzir ruske stavove o kojima se razgovaralo prije i poslije susreta u Ankoridžu i Aljasci, uz ocenu da će „u jednom trenutku morati da se sjedne i ozbiljno razgovara o konkretnim pitanjima“.
Prvobitni i novi plan
Prvobitna verzija američkog mirovnog plana predstavljena je krajem novembra 2025. godine, nakon čega su uslijedile odvojene runde konsultacija Vašingtona sa Moskvom i Kijevom. Najnoviju verziju dokumenta, koja obuhvata 20 tačaka, Putinu su 22. januara u Kremlju predstavili specijalni izaslanik američkog predsednika Stiv Vitkof, kao i Džared Kušner i federalni komesar za nabavke Džoš Grinbaum.
Zelenski je plan od 20 tačaka prvi put javno izložio u decembru, ističući kao ključne elemente sporazum o nenapadanju Rusije i Ukrajine, potvrdu ukrajinskog suvereniteta i čvrste bezbednosne garancije. Nasuprot tome, Putin je kao uslov za mir naveo povlačenje ukrajinskih oružanih snaga iz Donjecke i Luganske Narodne Republike, kao i iz Hersonske i Zaporoške oblasti.
Uprkos intenziviranju diplomatskih kontakata, objavljeni nacrt zapadnog „garantnog“ mehanizma pokazuje da bi svaki budući mirovni sporazum bio praćen strogim, vremenski preciznim odredbama o odgovoru na njegovo kršenje – što otvara pitanje da li se, paralelno sa razgovorima o miru, unaprijed pripremaju i scenariji za novu eskalaciju, prenosi Politika.
