Prema podacima servisa MojaPlaća, u 2025. godini je prosječna mjesečna neto plaća, s uključenim dodacima na plaću, u Hrvatskoj iznosila 1538 eura. Medijalna plaća, pak, iznosila je 1430 eura, što znači da više od polovice zaposlenih prima plaću nižu od prosjeka.
“U posljednjih pet godina zabilježena je i najmanja razlika između prosječne i medijalne plaće. To upućuje na zaključak da su primanja zaposlenika s nižim plaćama rasla većom brzinom smo sve bliže točki u kojoj najveći broj građana ostvaruje primanja bliska prosjeku”, navodi se u analizi.
Najveći dio zaposlenih u Hrvatskoj, njih 38 posto, i dalje se nalazi u platnom razredu od 1000 do 1500 eura mjesečno. Plaću manju od 1000 eura u 2025. godini primalo je 12 posto građana.
Anesteziolozi prosječno zarađuju više od 3600 eura mjesečno, šivači ni 900
Anesteziolozi, piloti, IT arhitekti, “lead developeri” i liječnici predvode ljestvicu najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj te su njihova su primanja daleko iznad državnog prosjeka. Konkretnije, anesteziolozi prosječno zarađuju oko 3657 eura mjesečno, piloti 3246 eura, a IT arhitekti 2823 eura. Među onima s najvišim plaćama su i liječnici s prosječnom zaradom od 2729 eura, pokazala je analiza.
Na drugom kraju spektra, najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su oni u uslužnim i pomoćnim zanimanjima. Šivači u prosjeku mjesečno zarađuju 864 eura, frizeri 962 eura, čistači oko 963 eura, a krojači i spremačice oko 984 eura.
Gledano prema djelatnostima, i dalje vrh ljestvice po visini plaća drži IT industrija, pri čemu prosječna primanja u tom sektoru iznose 1.789 eura, što je oko 16 posto iznad nacionalnog prosjeka.
Iznadprosječne plaće bilježe i financije i osiguranje, s prosječnim primanjima od 1622 eura, što je pet posto više u odnosu na nacionalni prosjek od 1538 eura. Slično je i sa sektorom proizvodnje, prijenosa i distribucije energije, nafte, vode i otpada, u kojem je prosječna plaća lani iznosila 1.632 eura, kao i građevinarstvu, arhitekturi i nekretninama, s prosjekom od 1612 eura.
S druge strane, plaće nešto ispod nacionalnog prosjeka zabilježene su u javnoj upravi, državnoj službi i lokalnoj administraciji, koje su lani prosječno iznosile 1526 eura. U transportu, logistici, skladištenju i poštanskim uslugama, kao i djelatnosti zdravstva i socijalnog rada prosječne plaće lani su iznosile po 1506 eura. Nešto osjetnije ispod nacionalnog prosjeka, za osam posto i plaćom od 1412 eura nalaze se obrazovanje i znanost.
Država najviše dizala plaće
Gledano prema tipu vlasništva, najveći rast plaća zabilježen je u javnoj i lokalnoj samoupravi, gdje su primanja porasla za 20 posto, te u državnim tvrtkama, za 18 posto. Unatoč tome, najviše plaće i dalje se isplaćuju u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu, gdje prosječna primanja iznose 1686 eura, što je 10 posto iznad nacionalnog prosjeka.
Razlike su vidljive i s obzirom na veličinu poslodavca, pa su tako u mikro poduzećima s do deset zaposlenika plaće u 2025. iznosile 1383 eura, uz rast od 14 posto u odnosu na godinu ranije. Prosječne plaće u malim i srednjim tvrtkama, koje najčešće zapošljavaju između 20 i 50 radnika, kreću se oko nacionalnog prosjeka, pokazala je analiza.
S druge strane, zaposlenici u velikim tvrtkama s više od 1000 zaposlenih ostvaruju plaće koje su pet iznad prosjeka, a u odnosu na godinu ranije porasle su u prosjeku za 16 posto.
Najizraženiji rast plaća u Krapinsko-zagorskoj županiji
Najniže plaće i dalje su koncentrirane na istoku zemlje, pa su tako u Požeško-slavonskoj županiji 17 posto ispod prosjeka, a Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj županiji po 16 posto te i dalje ostaju ispod 1300 eura.
S prosječnom neto plaćom od 1662 eura, radnici u Zagrebu najplaćeniji su u Hrvatskoj. Medijalna plaća u glavnom gradu iznosi 1520 eura.
Najizraženiji rast plaća u odnosu na 2024. godinu zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje su prosječne neto plaće porasle za 20 posto i dosegnule 1453 eura, navode s portala MojPosao, prenosi index.
