Virusi koji su našli put od životinjskog svijeta do čovjeka uzrok su brojnim izvorima zaraza, od ebole do Zika virusa, a u tom se rangu vrlo nalazi i koronavirus koji je prvotno zabilježen kod šišmiša, prenosi IFLScience.
I ranije su virusi prelazili sa životinja na čovjeka i to nas čeka i budućnosti, ali još uvijek nije u potpunosti sigurno koju ulogu u tome ima geografsko porijeklo izbijanja zaraza.
Afrika i Azija u žarištu jer je puno više kontakta s prirodom
Kada bi znali specifična područja u kojima dolazi do njih, bilo bi nam lakše utvrditi koji faktori utječu na viruse da prijeđu s jedne vrste na drugu, ali to je ponekad teško jer se ljudi konstantno razmještaju na širokim udaljenostima. Takvi virusi uglavnom se pojavljuju ondje gdje se ljudi i životinje koje prenose virus najčešće susreću. Konstantna interakcija između ljudi, tih životinja ili insekata te okoliša u kojemu virus kruži povećava šansu da će se zaraza prijeći na ljude. Ipak, smatra se da su ti slučajevi rijetki i da se vjerojatno događaju tijekom specifičnih okolnosti koje najčešće ne možemo predvidjeti. Tek povremeno se dogodi da se virus umnoži i tako dođe do novog domaćina ili da se prenese na kukca koji potom postane prijenosnik virusa.
Iako se to događa diljem svijeta, postoji uvriježeno mišljenje da se u nekim područjima to događa puno češće. Vodimo se primjerima poput izbijanja epidemije SARS-a u Aziji ili ebole u Africi, ali postoje i virusi koji su se prvotno pojavili u drugim krajevima, pa čak i u Europi.
Treba imati na umu i da su neki virusi u pojedinim krajevima endemski pa ljudi koji u njima žive ne pokazuju uvijek simptome infekcije već se zaraza vidi tek kada virus prijeđe u nepoznatu populaciju i kada ima dovoljno slučajeva da ga se može identificirati.
Nije jednostavno precizirati gdje bi mogla izbiti iduća epidemija, ali možemo promatrati životinje i okoliš u kojem se pojedini virusi umnožavaju, ali se ne prenose na ljude, prenosi “Index“.
Šišmiši i ovoga puta prijenosnici?
Saznanje da neki virusi već postoje u životinjskom svijetu omogućilo bi nam da razumijemo potencijalne rizike u različitim dijelovima svijeta i da uočimo faktore koji bi mogli utjecati na to da neki virusi prelaze na ljude.
Primjerice, saznanja o SARS-CoV-2 potječu od prijašnjih istraživanja koronavirusa vezana uz transmisijski ciklus kod šišmiša u Kini što je pomoglo identificirati te životinje kao vjerojatan izvor zaraze.
Moguće je da je prilagodba koronavirusa na šišmiša bila povod tomu da oni prijeđu na neke druge sisavce i u konačnici na ljude. Jedan od faktora mogla bi biti i fiziologija šišmiša koja ih čini idealnim prenosiocima virusa.
Istraživanja koja će povezati viruse prisutne kod šišmiša i drugih životinja tek su u začetku, a zanimljivo je i da je studija koja je ustvrdila vezu između porijekla SARS-CoV-2 sa šišmišima u Kini nedavno zaustavljena, što je upravo suprotno od onoga što bismo trebali činiti ako želimo naći potencijalne nove epidemije.
