Odgovor na ovo pitanje daje prof. dr. Vladimir Đurđević sa Fizičkog fakulteta.
Najvažnije je skloniti se sa otvorenog prostora, odnosno najbolje je ući u neki zidani objekat. Ako vam kuća ili neka zgrada nije u blizini, dobro je ostati u zatvorenom automobilu.
Ne treba stajati pored električnih stubova ni drveća, ako baš nemate gdje da se sklonite – čučnite
Poluotvoreni prostori, poput nadstrešnica ili autobuskih stanica nisu dobar zaklon od groma.
Najbolje je pratiti vremensku prognozu i ako je za popodne najavljeno neko nevrijeme, grmljavinske nepogode, u tom slučaju ne treba planirati aktivnosti koje možemo da odložimo, tako da možemo da budeme sigurni, odnosno blizu nekog zatvorenog objekta ili kuće u kojoj možemo da se sakrijemo – objašnjava profesor Đurđević.
Suprotno raširenom vjerovanju, sasvim je sigurno koristiti mobilni telefon dok grmi. Naravno, ako ste u zatvorenom prostoru. Međutim, trebalo bi da se klonite fiksnih telefona!
Gumena obuća se preporučuje naročito onima koji rade na otvorenom, u polju na primjer, jer ona predstavlja neki vid izolacije. Tako da, ukoliko se i „desi nešto strašno“, kako kaže dr. Đurđević, posljedice će biti manje.
Narodne umotvorine koje se odnose na grmljavinu nisu naučno potkrijepljene.
Priča da grom ne može da udari dva puta na isto mjesto nije tačna, kao ni priča da grom neće u koprive. Dešavalo se da u roku od dvadesetak sekundi grom nekoliko puta udari u isto mjesto – napominje profesor Đurđević.
Važno je imati na umu da na otvorenom nema apsolutno zaštićenog mjesta. Čak i kada se nalazite u okruženju visokih objekta, može da se desi da grom udari u mjesto koje nije najviša tačka.
