Senat je glasao s 95 glasova ‘za’ i 1 ‘protiv’ o potpori ratifikaciji dokumenata o pristupanju dviju zemalja, značajno nadmašivši dvotrećinsku većinu od 67 glasova potrebnih za ratifikaciju.
Švedska i Finska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u kao odgovor na invaziju Rusije na Ukrajinu, koja je više puta upozorila obje zemlje da se ne pridružuju Sjevernoatlanskom savezu.
Svih 30 članica NATO-a potpisalo je u julu protokol o pristupanju Švedske i Finske, odobravajući im pridruživanje nuklearno naoružanom savezu, predvođenom SAD-om, nakon što njegovi članovi ratificiraju odluku.
Zahvaljujući tom protokolu Helsinki i Stockholm mogu sudjelovati na sastancima NATO-a i imati veći pristup obavještajnim podacima, ali nisu zaštićeni člankom pet, obrambenom klauzulom NATO-a prema kojoj je napad na jednog saveznika napad na sve.
Pristup Finske i Švedske moraju ratificirati parlamenti svih 30 članica Sjevernoatlantskog saveza prije nego što dvije zemlje budu zaštićene obrambenom klauzulom.
Ratifikacija bi mogla potrajati i do godinu dana, iako ju je već odobrilo nekoliko zemalja, uključujući Kanadu, Njemačku i Italiju.
Senatori obiju stranaka snažno su podržali članstvo dviju zemalja, opisujući ih kao važne saveznike čije su moderne vojske već blisko sarađivale s NATO-om.
– Kvalifikacije ove dvije prosperitetne, demokratske nacije su izvanredne i služit će jačanju NATO saveza, rekao je demokratski senator Bob Menendez, predsjednik Odbora za vanjske odnose, pozivajući na podršku prije glasanja.
Vođa senatske većine Chuck Schumer pozvao je ambasadore i druge diplomate iz Finske i Švedske u Senat da prisustvuju glasanju, pišu Vijesti.ba.
