Ako želite izbjeći dugotrajni lockdown, odmah morate uvesti još strože mjere, upozorava njemačka virologinja Melanie Brinkmann. Britanski soj se širi brzo, korona će nas mučiti i u 2022. Brinkmann je članica savjetničkog tima Angele Merkel za borbu protiv pandemije, a sutra najveće europsko gospodarstvo odlučuje što će nakon 15. veljače kad istječe važenje posljednje odluke o lockdownu. Mnogi su očekivali da će se ići u ukidanje lockdowna jer Njemačka ima sjajan pad broja novozaraženih. No, virus ima drugu logiku.
U Europi je na djelu britanski soj koronavirusa, puno zarazniji od starog. Još se ne zna je li britanski soj zarazniji 30 ili 50 posto, kaže njemačka virologinja.
“Ali, čak i sa samo 30 posto, imamo zapravo potpuno novu pandemiju. Nova pandemija takoreći se zagrijava u pozadini, a da je još nismo uspjeli jasno vidjeti. S njom se nećemo moći nositi s mjerama koje su sada na snazi. Ponovno će brojke rasti eksponencijalno pa ćemo morati još rigoroznije sprečavati kontakte. Pitanje je samo hoćemo li to učiniti jednom, odlučno i dosljedno, ili ćemo ući u kratko otvaranje, kao uvod u novo dugo zatvaranje”, tumači Melanie Brinkmann u intervjuu u posljednjem broju njemačkog Der Spiegela.
Potpuna karantena
Drugim riječima, savjetnica Angele Merkel zalaže se za to da se odmah proglasi potpuna karantena, sveobuhvatna i kratka. Ako se to ne učini, ako se bude oklijevalo, britanski soj natjerat će nas u dugotrajni neželjeni lockdown. I to ne samo Njemačku jer se britanski soj (i drugi sojevi) širi Europom.
Melanie Brinkmann predstavnica je inicijative No Covid, koju ne treba brkati sa Zero Covid. Na posljednjem sastanku njemačke kancelarke Angele Merkel sa 16 premijera saveznih pokrajina 18. siječnja predstavila im je strateški dokument inicijative No Covid. Riječ je o skupini 13 znanstvenika iz više disciplina koji ne vjeruju da se može živjeti s virusom. Nije dovoljno spustiti broj novozaraženih ispod 50 na 100.000 stanovnika u tjedan dana.
To bi bilo kobno jer bi brojke odmah porasle, a to bi nas ustvari natjeralo u neku vrstu trajnog lockdowna s kratkim pauzama za predah, što bi se proteglo i na 2022. godinu, upozorava Melanie Brinkmann. Alternativa je strogi i kratki lockdown.
Znanstvenici iz inicijative No Covid predlažu “dosljednu primjenu strategije izbjegavanja kontakata” kako bi se brojke vrlo brzo smanjile, na manje od deset u tjedan dana. Tada bi epidemiolozi mogli doista opet pratiti lance zaraze i svi bismo se mogli vratiti svojim životima – barem onako kako smo to mogli u ljeto prošle godine, tumači Brinkmann. Sa sadašnjim polovičnim mjerama treba prestati, poručuje ona.
‘Mutanti će nas pregaziti’
U pitanju je samo nekoliko tjedana prije nego što se visokozarazni soj proširi Njemačkom, upozorila je kancelarku i premijere pokrajina.
“To sam jasno rekla: mutanti iz Velike Britanije i drugi će nas pregaziti, virus je dobio raketni pogon. Sad je pitanje možemo li dobiti na vremenu, možemo li zaustaviti trijumfalno napredovanje novih sojeva? (…) Objasnila sam da je svejedno imamo li sada 0,5 ili 1,5 posto: dogodit će se kao u Engleskoj, sojevi će prevladati. To je zakon prirode”, ističe njemačka virologinja Melanie Brinkmann.
No Covid inicijativa razlikuje se od inicijative Zero Covid. “Zajedničko nam je sa Zero Covid samo to da želimo ići prema nuli. Potpisnici kampanje Nula Covid su građani iz svih slojeva društva koji su zainteresirani za stvaranje boljeg svijeta. Primjerice, žele potpuno paralizirati gospodarstvo. To je točno ono što mi ni u kojem slučaju ne želimo, šteta bi bila prevelika. Mi smo skupina znanstvenika koji iznose koncept zasnovan na dokazima kako bi bilo moguće upravljati pandemijom bez tako drastičnih rezova”, objašnjava Melanie Brinkmann.
Inicijativa No Covid traži strogi šestotjedni lockdown. Riječ je više o dosljednom provođenju dosadašnjih mjera, nego o nametanju novih, kaže Brinkmann. Škole treba zadržati zatvorene, možda čak ponovno zatvoriti granice.
‘Ja sam nositeljica loših vijesti’
No, ima znanstvenika koji zastupaju druge teze, na primjer da je dovoljno bolje zaštititi žarišta poput staračkih domova kako bi se ostali mogli vratiti normalnom životu. Melanie Brinkmann takve naziva “smirivačima”. Oni obično imaju prednost jer govore ono što bi mnogi željeli čuti: situacija nije tako loša, sve će biti u redu.
“Ja sam, s druge strane, nositeljica loših vijesti: neće biti dovoljno samo zaštititi domove umirovljenika. Pandemijom ćemo se baviti i 2022. godine. To nitko ne voli čuti”, kaže Melanie Brinkmann.
Znanost nema jedinstven stav jer pandemija bjesni i sve se još jako mijenja, no njemačku virologinju ljuti što se stvara dojam kao da je podjela pola-pola: kao da polovinu znanstvenika čine oni koje kod nas zovu paničarima, a drugu polovicu predstavljala bi skupina koja u Hrvatskoj od početka listopada trubi da smo dosegnuli vrhunac pandemije i da su mjere nepotrebne, a lockdown bez efekta.
“To nije istina, naš rad, u kojem pozivamo na paneuropsku strategiju za suzbijanje virusa, potpisalo je više od 1000 znanstvenika. Prevladava stajalište da se mora postupati dosljedno. Suprotan stav zastupa stroga manjina. No, neki političari to doživljavaju kao da su jedni dovoljno dobri kao drugi”, zamjera virologinja.
‘Cijepljenje nas neće izvući iz pandemije dok ne popusti u cijelom svijetu’
Ona smatra da nema druge nego brzi lockdown. A cijepljenje, zar nam ono ne može pomoći u borbi protiv novog soja? “Ova je utrka davno izgubljena”, kaže Brinkmann.
“Cjepivo se proizvodi, ali trebat će vremena da ga svi dobiju. Cijepljenje nas neće izvući iz pandemije dok ne popusti u cijelom svijetu. Koronom ćemo se i dalje baviti 2022., a vjerojatno i poslije”.
Očekuje da će se najkasnije do Uskrsa cijepiti oni stariji od 80 godina. Zahtjevi za ublažavanje mjera vjerojatno će biti toliko jaki da će dovesti možda do ponovnog otvaranja.
“A onda će virus poharati mlađe, još necijepljene dobne skupine koje nemaju imunitet, i to snagom koju ne možete niti zamisliti. Jer su sojevi koronavirusa još zarazniji, s rizikom da cjepiva na njih slabije djeluju.” Tada ćemo krenuti ispočetka.
Nijemci su obećali da će do kraja rujna svaki odrasli građanin imati mogućnost cijepljenja. Ako sve bude išlo kako treba, dotad bi mogla biti cijepljena polovina populacije. No, procjena je da britanski soj ima reprodukcijsku stopu od 4,5 – toliko zaražena osoba zarazi drugih ako ne postoje mjere.
“Imunitet krda” u toj bi situaciji zahtijevao procijepljenost veću od 80 posto, a dotad neće biti toliko cjepiva na raspolaganju. A još niti jedno nije odobreno za djecu i adolescente.
Primjer Irske
Virologinja Melanie Brinkmann smatra da je Njemačka barem dva tjedna prekasno ušla u lockdown početkom studenoga. Političari su oklijevali, kao što oklijevaju sada, iako su im znanstvenici jasno rekli kakvu opasnost nose novi sojevi. Brinkmann smatra da je pogrešno najavljivati otvaranje ako broj novozaraženih padne ispod 50 na 100.000 u tjedan dana, kako se to dugo ponavljalo. “Sve što trebamo učiniti jest pogledati druge zemlje koje su se otvorile s incidencijom oko 50 – i brojke su se odmah povećale.”
Primjer je Irska koja je prva u EU uvela lockdown, sjajno suzbila pandemiju u roku od nekoliko tjedana te otvorila trgovine i pubove uoči Božića. Vrlo brzo su brojke ponovno otišle u nebo. Tako će se dogoditi i u Njemačkoj ako političari podlegnu pritisku i odustanu od lockdowna. Znanstvenici iz inicijative No Covid izračunali su da bi u roku od godinu dana umrlo 180.000 Nijemaca mlađih od 60 godina.
Ako prihvate preporuke inicijative No Covid, epidemiju bi se moglo srezati već do Uskrsa, obećava Brinkmann. Dosta je šest tjedana dosljednog lockdowna, a alternativa je više mjeseci mrcvarenja, uz stotine tisuća mrtvih.
“Što kasnije krenete prema nuli, imat ćete to više smrtnih slučajeva, i to je veća ekonomska, socijalna i zdravstvena šteta. I dulje traje”, upozorava njemačka virologinja, prenosi jutarnji.
