Svijet

Opijumska kriza u SAD-u: Sintetičke droge iz Meksika udarile po američkom tržištu

Moćni meksički kartel „Sinaola“ (ime je dobio po istoimenoj sjeverozapadnoj meksičkoj saveznoj državi na obali Tihog oceana), poznat i po nazivu Guzmán-Loera Organization, ili Tihooceanski kartel, je međunarodna kriminalna organizacija.

zlatni-trokut-opijumska-kriza-geopolitika

Sjedište kartela je u gradu Culiacánu, a djeluje također i u meksičkim državama Kalifornia, Durango, Sonora i Chihuahua. U tim zemljama proizvođači opijuma urođaj prodaju kartelu, koji ga potom prerađuje u heroin i plasira na narko tržište SAD-a. Ali, kako piše medij Vice News, opijumskom je urodu nedavno pala cijena (o čemu više kasnije u tekstu).

Kartel „Sinaloa“ mnoge asocira na čuveni heroinski „Zlatni trokut“ u Južnoj Aziji (prostor na tromeđi između Laosa, Tajlanda i Mianmara), s tim, da se u slučaju ovog kartela to odnosi na meksičke savezne države Sinalola, Durango i Chihuahua. Tu se nalaze vodeći proizvođači meksičkog opijuma. Proizvođači iz „Zlatnog trokuta“ kazali su za agenciju Vice News, kako kartel Sinaola“ više ne kupuje opijumsku smolu po visokim cijenama. Ta se smola dobiva od maka i prerađuje u heroin.

Istodobno u SAD-u se nastavlja porast broja narkomana. Kako bi kartel mogao zadovoljiti američku potražnju, pronašao je novi sastojak koji nema veze s poljima maka.

Prema službenom američkom izvješću o krizi opijata, u razdoblju od 1999.g. do 2017. g. više od 700 tisuća Amerikanaca umrlo je od predoziranja drogama, a oko 10% od njih umrlo je samo u 2017.g. Prošle godine ukupno je bio evidentiran iznenađujući broj smrtnih slučajeva od predoziranja drogama – 70 237! To je više nego svi slučajevi pogibije Amerikanaca u Vjetnamskom ratu. Opijati su krivi za 67,8% ili 47 600 slučajeva tih smrti. Od tih smrtonosnih posljedica prediziranja opijatima, 59,8% ili 28 466 izazvano je korištenjem sintetičkih droga.
Sada se pojavljuje sve veći broj svjedočanstava o tome, da se fentanil najviše proizvodi upravo u Meksiku, u tajnim laboratorijima u kojima se koriste kemijske tvari uvežene iz Kine.

Jedan meksički farmer iz Tameape sjeća se dana, kada je za kilogram opijumske smole mogao zaraditi 35 tisuća pesosa (oko 1800 dolara), a sada mu kartel plaća svega trećinu toga iznosa. Kazao je kako je to ravno „smrti tvrtke“ i da je taj posao bio njihov jedini izvor prihoda, a „sada je sve završeno“.

U Meksiku su od 2006.g. registrirana tri slučaja dobivanja fentanila iz laboratorija. Dva posljednja bila su 2017. g. u regiji Sinaloa i pograničnom gradu Mehicaki u rujnu, kada je policija pronašla 20 tisuća tableta fentanila, kao i kemičare koji su ih proizvodili, prenosi geopolitika.net

Glasnogovornik američke agencije za borbu protiv droga (DEA) Katherine Pfaff, izjavila je agenciji Vice News kako je DEA „krajnje zabrinuta uvzom, tranzitom ili izvozom fentanila iz Meksika“. „Mnogobrojne kriminalističke istrage, provedene lokalnim odjelima DEA-e, omogućile su dobivanje informacija o proizvodnji fentalina u Meksiku“, kazala je Pfaff i dodala, kako je „nastavak dvostranih istraga“ s drugim agencijama također doveo do dokaza da se fentalin proizvodi u Meksiku.

Na summitu članica G20, održanom 1. prosinca u Buenos Airesu, američki predsjednik Donald Trump pohvalio je kineskog čelnika Xi Jinpinga nakon što je kineska vlada objavila

da će sve „supstance na bazi fentanila“ staviti pod nadzor. Glavni napori usmjereni su na suprostavljanje kemičarima-kriminalcima, koji proizvode nove podvrste fentanila.

Međutim, aktivnosti kineske vlade teško da će imati veći utjecaj na opijumsku krizu u SAD-u. „Fentanil je već odavno stavljen pod kontrolu u Kini. Nije jasno kako i kada će stupiti na snagu nova pravila“, pita se Vice News.

Bivši agent DEA-e nvodi kako Kina „teži izgradnji slike suradnje sa službenim osobama SAD-a“, ne provodeći nikakve reforme koje bi naškodile njezinom gospodarskom rastu.

Tijekom desetljeća američko tržište heroina geografski se podijelilo rijekom Mississippi. Poznato je da je kartel „Sinaola“ na zapad (SAD-a) dostavljao heroin iz „crne smole“, dok su Kolumbijci opskrbljivali američki istok „kineskim bijelim“ praškom. Ali nakon urušavanja kolumbijske kriminalne narko-scene i rastuće potražnje američkih narkomana za drogama za smanjenje boli, dinamika tržišta se promijenila. Sada se u Meksiku proizvode sintetički opijati s korištenjem kineskih kemičara, što „hrani“ američku opijatsku krizu.


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh