Iako Trumpu do kraja mandata preostaju još nešto više od dvije godine, izborni rezultati već su otvorili pitanje njegove političke ostavštine, budućnosti Republikanske stranke i smjera kojim bi Sjedinjene Američke Države mogle krenuti nakon njegova odlaska.
Za republikance, ali i za Ameriku i ostatak svijeta, najvažnije je dugoročno pitanje što će se dogoditi nakon Trumpova odlaska. Prema američkom Ustavu, on se više ne može kandidirati za predsjednika, pa Republikanska stranka, nakon desetljeća njegova političkog utjecaja, mora pronaći nasljednika.
Kakva je zapravo Trumpova ostavština?
Iako je Trump obećavao gospodarski preporod i povratak američke moći, njegov drugi mandat obilježili su neshvatljiv rat s Iranom, carinski ratovi sa saveznicima i prijetnje Grenlandu i Kanadi. Obilježili su ga i optužbe za sukob interesa i osobno bogaćenje te brutalne imigracijske racije, zbog kojih kritičari njegovu službu ICE uspoređuju s Gestapom.
Istodobno je nastavljena transformacija politike u spektakl, uz osobne uvrede, teorije zavjere i bizarne, umjetnom inteligencijom generirane montaže koje su objavljivane čak i na službenim kanalima Bijele kuće.
— Commentary Donald J. Trump Truth Social Posts On X (@TrumpTruthOnX) October 14, 2026
Ovo više nisu republikanci kakvi su nekad bili
Trump je iz temelja promijenio Republikansku stranku. Za razliku od tradicionalnih republikanaca, koji su zagovarali slobodnu trgovinu, snažna međunarodna savezništva i američko predvodništvo u svijetu, Trump se okrenuo protekcionizmu i politici koja je često dovodila u pitanje dotadašnje međunarodne odnose.
Koliko se američka politika promijenila, pokazuje i snimka iz predsjedničke kampanje 2008. godine, koja se godinama širi društvenim mrežama. Na njoj republikanski kandidat John McCain brani demokratskog protukandidata Baracka Obamu od napada vlastitih pristaša.Prvi scenarij: Radikalni trumpizam
Jedna je mogućnost da Republikanska stranka nastavi Trumpovu politiku i nakon njegova odlaska. Takav smjer podrazumijevao bi nastavak restriktivne imigracijske politike, gospodarskog protekcionizma i nepovjerenja prema međunarodnim institucijama.
O tome se unutar stranke raspravlja već mjesecima. U Reutersovoj analizi iz rujna republikanski dužnosnici i konzervativni analitičari ocijenili su da se stranka vjerojatno neće jednostavno vratiti politici Ronalda Reagana. Ključno je pitanje koliko bi takav trumpizam bio radikalan,piše Index
Dok bi dio republikanaca mogao pokušati ublažiti najkontroverznije aspekte Trumpove politike, drugi bi iz izbornog poraza mogli izvući upravo suprotan zaključak.
Politički analitičar Thomas Gift sa Sveučilišta University College London u analizi objavljenoj na stranicama London School of Economics upozorava i na mogućnost da dio republikanaca zaključi kako Trump nije bio dovoljno radikalan. Među mogućim nasljednicima koji bi mogli privući takve birače spominje ministra obrane Petea Hegsetha.Drugi scenarij: Umjerenija, ali i dalje izolacionistička MAGA
Podjele unutar pokreta MAGA nisu tako jednostavne. Među zagovornicima tvrdog trumpizma ima i onih koji se protive američkim vojnim intervencijama. Jedan od njih je Steve Bannon, bivši Trumpov glavni strateg, koji zagovara izrazito nacionalističku i protekcionističku politiku, ali se oštro protivi ratu protiv Irana.
Uz Bannona, tom krilu pokreta MAGA pripada i konzervativni komentator Tucker Carlson, koji zagovara politiku “Amerika na prvom mjestu”, ali se protivi američkim vojnim intervencijama. Upravo se u tom smjeru počeo pozicionirati potpredsjednik JD Vance, koji je nakon republikanskog poraza otvoreno kritizirao rat protiv Irana.
“Razlog zbog kojeg smo izgubili jest rat”, napisao je Vance na društvenoj mreži X. Time se javno udaljio od Trumpove odluke o napadu na Iran, iako je kao potpredsjednik prethodno branio američku vojnu operaciju.
Vance je nakon izbora izdvojio četiri zahtjeva nezadovoljnih Trumpovih birača: završetak rata, smanjenje troškova života, povratak politici “Amerika na prvom mjestu” i promjenu američkog odnosa prema Izraelu. Njegovu analizu podržao je i Donald Trump Jr., što pokazuje da takva razmišljanja imaju potporu i u dijelu Trumpova najbližeg političkog kruga.
To će biti posebno teško dok je Trump još predsjednik i zadržava snažan utjecaj na stranku. Jasno je da će budućnost Republikanske stranke ovisit će i o tome kakvu će alternativu ponuditi demokrati. Ni njihova uvjerljiva izborna pobjeda nije riješila unutarnje podjele između umjerenog i progresivnog krila, a stranku tek očekuje izbor predsjedničkog kandidata za 2028. godinu.
Što sve to znači za svijet?
Za ostatak svijeta najvažnije je pitanje hoće li Trumpov odlazak značiti i povratak predvidljivoj američkoj vanjskoj politici. Odgovor nije jednostavan jer su se neki procesi, prije svega postupno američko udaljavanje od Europe i sve izraženije suparništvo s Kinom, razvijali i prije njegova dolaska na vlast.
Za Europu je posebno važno pitanje sigurnosti. Čak ni povratak tradicionalnijih republikanaca ili pobjeda demokrata ne bi nužno značili obnovu američke uloge kakvu je kontinent poznavao prije Trumpa. Prema analizi Chatham Housea, među demokratima i republikancima postoji široka suglasnost da europske države moraju preuzeti veću odgovornost za vlastitu obranu. To ne znači da bi odnos prema Rusiji ostao isti. Demokratski Kongres mogao bi zauzeti znatno čvršći stav prema Moskvi.
Ni odnosi s Kinom ne bi se nužno znatno promijenili. Suprotstavljanje jačanju kineskog gospodarskog i vojnog utjecaja jedno je od rijetkih područja američke politike oko kojih postoji šira međustranačka suglasnost.
Oslabljeni Trump ne mora značiti mirniji svijet
Postoji, međutim, još jedan problem. Trump ostaje predsjednik do siječnja 2029. godine, a politički poraz ne mora značiti da će tijekom preostalog mandata voditi umjereniju vanjsku politiku.
Lindsay Newman iz Chatham Housea u analizi od 4. studenoga upozorava da bi Trump mogao još više pozornosti posvetiti vlastitoj političkoj ostavštini. Među mogućnostima spominje pokušaj postizanja velikog međunarodnog sporazuma, ali i novu vojnu eskalaciju protiv Irana.
Sličnu zabrinutost izražavaju i europski diplomati. Jedan od njih izjavio je za Euronews da bi Trump nakon izbornog poraza mogao biti više “bijesni pas”.
Zato Trumpov izborni poraz ne znači da će se američka politika uskoro vratiti na staro. Republikanci tek trebaju odlučiti hoće li nastaviti njegov politički projekt ili se od njega odmaknuti, demokrati moraju ponuditi vlastitu alternativu, a Europa i ostatak svijeta suočavaju se s mogućnošću da se Amerika ni nakon Trumpa neće vratiti ulozi kakvu je imala prethodnih desetljeća.
