Piše: Branimir Bradarić
Sve do jeseni 1991. godine Vukovar je smatran jednim od najbogatijih gradova bivše države. Grad je bio poznat po tvornicama Borovo i Vuteks, poljoprivrednom divu VUPIK, a nosio je i epitet „grada sporta, zelenila i mladih“.
I prije 30 godina u Vukovaru su sve ceste, ili gotovo sve, bile asfaltirane. Električnu energiju, vodu i telefonski priključak imale su sve kuće i stanovi. Bio je to grad koji je po mnogo čega bio ispred ostalih gradova bivše države.
A, onda je došao rat kojega su pratili razaranje, smrt, zločini…
Tri mjeseca opsade
Poslije gotovo tri mjeseca opsade, 18. studenog kada je slomljena obrana grada, Vukovar je postao grad ruševina. Gotovo da nije bilo kuće ili stana koji nije bio oštećen ili uništen. Preživjeli branitelji i civili prisjećaju se kako u studenom 1991. godine u Vukovaru niti jedno stablo nije imalo grane. Nije se uopće čuo niti cvrkut ptica. Grad je bio gotovo mrtav.
Prema službenim podacima, tijekom 87 dana opsade Vukovara dnevno je na grad padalo između 5.000 i 12.000 projektila. Nasumično razaranje rezultiralo je time da je bilo srušeno 8.272 obiteljskih kuća dok je 5.580 stanova imalo razne stupnjeve oštećenja ili je bilo potpuno uništeno. Ratna šteta pričinjena gospodarstvu procijenjena je na gotovo milijardu eura.
Vukovar je prije rata imao 28.000 zaposlenih što je više nego što grad danas ima stanovnika. Od nekadašnjih gospodarskih divova ostali su samo ostaci. Borovo je prije zapošljavalo gotovo 22.000 radnika od kojih je njih najmanje 16.000 je radilo u samome Vukovaru. Borovo danas zapošljava 600-ak radnika od kojih njih jedva 400 radi u Borovu. Upravo se u dvorištu tvornice Borovo mogu vidjeti strahote razaranja gdje je samo desetina objekata privedena svrsi. VUPIK i danas radi, ali sa znatno manje radnika nego prije 30 godina.
Tvrtka Vuteks, koja je proizvodila deke za cijeli svijet, danas više ne postoji. S 31. kolovozom ove godine Vukovar je imao 10.484 zaposlenoga u gradu što je za 602 radna mjesta više nego u isto vrijeme prošle godine. Kako je dugo godina brojka od 10.000 radnih mjesta bila nekakva granica riječ je o značajnom pomaku na bolje kako navode iz gradske uprave.
Ukupno je tijekom opsade Vukovara poginulo 887 pripadnika 204. vukovarske brigade koja je branila grad, a njih je više od 1.300 ranjeno. Više od 10.000 Vukovaraca je poslije sloma obrane Vukovara završilo u logorima na okupiranim dijelovima Hrvatske kao i u Srbiji.
Prepolovljen broj stanovnika
Puno o Vukovaru govore i službene brojke stanovnika. Popis stanovništva 1990. godine rekao je da je u Vukovaru tada živjelo 44.639 stanovnika. Taj broj je iz popisa u popis padao, pa je tako, prema službenim podacima, u Vukovaru 2001. godine živjelo 31.670 stanovnika.
Deset godina kasnije, 2011. godine, u Vukovaru je živjelo 27.683 stanovnika što su mnogi tada smatrali nerealnom brojkom i da je stanovnika znatno manje. Popis stanovništva iz 2021. godine je tek završen, ali se procjenjuje da u Vukovaru trenutno živi oko 20.000 stanovnika.
„Svi s velikom pažnjom pratimo preliminarne rezultate popisa, a onda očekujemo i konačne rezultate popisa. Prema procjenama s danom 31. prosinac 2020. godine u Vukovaru je živjelo 22.242 stanovnika, a tek nam preostaje da vidimo je li ta brojka točna. Kako god svjedočimo velikoj i izrazitoj depopulaciji“, kaže vukovarski demograf Dražen Živić.
Dodaje i kako se po tome Vukovar ne razlikuje previše od ostatka Hrvatske, pa da čak i neki dijelovi države imaju i nepovoljnije trendove. Ističe kako je Vukovar demografski ostario s nedovoljnim brojem mladoga stanovništva koje bi omogućilo novu reprodukciju. Sve to ukazuje na negativne demografske trendove.
Međutim, unatoč svemu, Živić je optimist kada je riječ o budućnosti Vukovara te da je neophodno poduzeti brojne konkretne mjere kako bi demografski, a onda i razvojni, ciklusi krenuli na bolje.
„Tu su neophodan zajednički rad i suradnja Grada Vukovara i države. Samo na taj način se ove silazne demografske brojke mogu promijeniti na bolje“, ističe Živić.
Puno sadržaja
Dok se to pak ne dogodi za Vukovar se može reći kako važi za jedan mali, moderan i iznimno uređen grad. Danas, 30 godina od ratnih razaranja, u Vukovaru gotovo da nema razrušenih kuća. Preostalo je da se obnove još neke za koje do sada nisu riješena imovinsko-pravna pitanja. Obnovljene su prometnice, izrađeni brojni novi objekti i sadržaji.
Vukovar se tako danas može pohvaliti s modernom i uređenom šetnicom, obnovljenim i uređenim središtem grada, tržnim centrom, Hrvatskim domom, novim atletsko-nogometnim stadionom, zimskom lučicom, najmodernijim zatvorenim plivalištem u Hrvatskoj…
Tu su i obnovljena i moderna bolnica, Dvorac Eltz u kojemu je Gradski muzej, a izgrađen je i Muzej vučedolske kulture. Prošle godine za javnost je otvoren i Vukovarski vodotoranj kojega je samo u godinu dana rada, u vrijeme pandemije i svih epidemioloških ograničenja, posjetilo više od 80.000 građana.
Ne smiju se zaboraviti niti obnovljene škole, vrtići, a u planu je i izgradnja zgrade nove Ekonomske škole. U Vukovaru djeluje i Veleučilište Lavoslav Ružička na kojemu studira više od 1.000 studenata iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva.
„Zapravo imamo sve, a kada bolje razmislim nemamo ništa. Što se tiče sadržaja zaista imamo puno toga što niti neki veći gradovi nemaju. Problem je što se od zidova ne živi niti oni mogu platiti račune. Obnavljanje grada nije pratilo obnavljanje gospodarstva i zato smo tu gdje smo“, kaže Vukovarac Ivan Matić. Boji se, kako kaže, da će „biti još gore jer Vukovar je tijekom godina postao grad starih ljudi“.
„Nema više one mladosti kao nekada. Sam život u gradu je za mene dobar. Osobno se ne mogu požaliti na ništa, ali mislim da mladi ljudi imaju puno više zamjerki. Prije svega je to nedostatak kvalitetnih radnih mjesta i dobre plaće koje bi ih zadržali u gradu“, konstatira.
Njegove riječi potvrđuju i neke službene brojke. Tako vukovarske dječje vrtiće danas polazi 815 djece što je za 24 djeteta više u odnosu na godinu dana ranije. Službeni podaci Grada Vukovara kažu i kako je u tekuću 2021/22. školsku godinu u vukovarske osnovne škole krenulo 1.784 učenika. Od toga broja njih 211 krenulo je u prvi razred što je šest prvašića više u odnosu na prethodnu školsku godinu. Usporedbe radi, samo je nekadašnja OŠ Bratstvo i jedinstvo, koja danas nosi naziv OŠ Blago Zadro, pred rat brojala gotovo 1.000 učenika.
Uspješni poduzetnici
Kako god Vukovar se može pohvaliti brojnim i uspješnim mladim ljudima koji već sada ostvaruju zapažene poslovne rezultate. Jedan od njih je i Goran Dragaš koji je poznat i kao jedan od vodećih skladatelja muzike za filmske trailere (najave) hollywoodskih filmova. Koliko je uspješan govori i podatak da je tri puta dobivao nagradi Golden Trailer.
Ovaj Vukovarac skladao je muziku za trailere filmova kao što su Spiderman: Homecoming, Pirati s Kariba 5, Valerian, Dr. Strange, Alien: Covenant, Pacific Rim 2, Blair Witch, Star Wars: Rogue One, Punisher, Fate of the Furious, Mumija (2017), Jurski svijet 2… Njegova je glazba i u traileru za Game of Thrones.
„Meni je život u Vukovaru super i ja zaista ovdje vidim ne samo svoju budućnost nego vidim i bolju budućnost grada. Imamo niz sadržaja za sve dobne skupine građana tako da svatko može pronaći nešto za sebe. Grad je obnovljen, čist i lijepo uređen. U Vukovaru su moje ulice, moj kafić, moji prijatelji… Svakako se i u budućnosti vidim ovdje“, ističe Dragaš.
Ovaj Vukovarac je trenutno vlasnik agencije koja zapošljava 70-ak glazbenika širom svijeta koji sada rade za njega. U planu ima i još neke projekte za dobrobit grada, zajednice i njegovih stanovnika.
Slično razmišlja i Saša Salamon, vlasnik IT tvrtke Code Consulting, koja poslovno najviše surađuje s poslovnim partnerima iz SAD-a.
„Živim u Vukovaru, u njemu poslujem i planiram tu i ostati živjeti. Samim tim mislim kako Vukovar kao grad ima budućnost. Da ne mislim tako ne bih ovdje živio. Glavni problem nam je što nedostaje mladih ljudi u gradu, a to se može riješiti da im ponudimo na korištenje masu praznih stanova u gradu. Na taj način bi pokrenuli grad. Stanove bi popunili, mladi ljudi bi se ovdje naselili, oni bi počeli raditi i poslovati, a onda bi i sam grad živnuo“, rekao je Salamon čija tvrtka danas zapošljava 60-ak radnika.
Politika je ključna
Vukovarski branitelj Franjo Šoljić, koji je i predsjednik Udruge koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Vukovara, slaže se kako Vukovar kao grad svakako ima budućnost.
„Da ne mislim tako sigurno je kako ne bih niti živio ovdje. Puno toga je napravljeno proteklih godina, ali ima još puno posla. Međutim, politika je ta koja puno toga određuje u Vukovaru, kao uostalom i u cijeloj Hrvatskoj. Kada dođe taj studeni mjesec svi se kunu u Vukovar, govore o gradu heroju i gradu heroja, ali čim prođe 18. studeni sve se zaboravi i počinje se gledati tko je iz koje stranke. Radi se na način da ako ste član HDZ-a svašta se može napraviti ali ako niste, kao što nije gradonačelnik Vukovara, puno se toga zakida. To Vukovar kao grad i Vukovarci sigurno nisu zaslužili“, rekao je Šoljić.
Upravo je politika ta i koja treba pronaći rješenja za neke goruće probleme grada kao što su uvođenje dvojezičnosti, pitanje odvojenih škola, međunacionalne sukobe mladih, nestale, odnose između većinskog i manjinskog naroda… Tu su i brojne prednosti koje proizlaze iz položaja grada, a za koje politika mora stvoriti preduvjete da se bolje iskoriste poput rijeke Dunav, blizine granica sa Bosnom i Hercegovinom te Srbijom, blizine autoceste, željezničkih koridora…
„Unatoč bezidejnosti i slabostima Vlade, Vukovar napreduje. Za moja očekivanja je to presporo, ali lokalna samouprava nema alate niti mogućnosti za nešto više. Napravili smo puno toga tijekom proteklih godina što potvrđuju i statističke brojke. Napredujemo prema svim pokazateljima, ali to nije tempo s kojim bih bio zadovoljan. Želim brže i više“, govori Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara.
„Uvijek sam optimističan po pitanju Vukovara. Očekujem da ćemo se nastaviti razvijati ovim tempom koji je za mene prespor. Nastavit ćemo tražiti svoje mjesto pod suncem, a očekujem i kako će ojačati turizam, poljoprivreda i logistika. Očekujem i da grad raste i u tehnološkom smislu. Pronaći ćemo neke mehanizme da ojačamo sustav za davanje i zadržavanje ljudi s idejama u gospodarstvu“, zaključuje Penava, prenosi AJB.
