Region

Beroš upozorava na agresivni delta-plus soj. Šta je to?

Ministar zdravstva Hravtske Vili Beroš u četvrtak je na konferenciji za novinare, govoreći o važnosti cijepljenj, izjavio kako posljednjih dana čita o varijanti koronavirusa delta plus koja bi mogla biti “agresivnija od delte”.

Vili Beroš - Twitter

Što se znamo o toj varijanti i zašto Beroš upozorava na nju?

Superzarazna delta nastavlja mutirati
Prije svega važno je znati da je varijanta virusa SARS-CoV-2 nazvana delta jedan od najzaraznijih virusa koje znamo. Jednako je zarazna kao vodene kozice, a zaraznija je od virusa koji uzrokuju MERS, SARS, ebolu, prehladu, gripu i velike boginje. Delta je također znatno zaraznija od britanske inačice poznate kao alfa, koja je sama zaraznija od izvornog vuhanskog soja, piše Index.

Dok se ova superzarazna varijanta širi, ona nastavlja mutirati. SARS-Cov-2 je jednolančani RNA virus, a oni mutiraju brže od dvolančanih RNA virusa i DNA virusa. No, istraživanja su pokazala da veličina genoma negativno korelira s brzinom mutacije – što veći genom, to manje mutacija.

U tom smislu dobro je što virus SARS-CoV-2 ima veliki genom sastavljen od 30-ak tisuća baznih parova pa relativno sporo mutira za jednolančane RNA viruse, sporije od gripe. Korelacija veličine genoma i sporosti mutacije je logična jer virus s velikim genomom mora imati dobro uređenu provjeru točnosti prepisivanja svojeg koda. Kada to ne bi imao, u velikom genomu bi se događalo previše grešaka i virus ne bi bio efikasan – u reprodukciji bi nastajalo previše virusnih čestica, koje bi bile škartovi. Virus gripe, koji ima mnogo kraći kod RNA, može si dozvoliti luksuz da se manje točno prepisuje i više mutira, a slično vrijedi i za virus hepatitisa C i HIV.

S druge strane, zahvaljujući visokoj zaraznosti, delta se toliko masovno širi i replicira da se pogreške u prepisivanju ipak događaju u velikim brojevima te vjerojatnost za nastanak novih varijanti raste, osobito u neprocijepljenim populacijama.

Je li delta-plus opasnija od delte?
Jedna od posljednjih varijanti koja je privukla pozornost zdravstvenih djelatnika, uključujući i ministra Beroša, je varijanta nazvana AY.1, odnosno delta plus. Razlog za interes je činjenica da ju je indijsko ministarstvo zdravlja u lipnju klasificiralo kao “varijantu koja izaziva zabrinutost”. Ta oznaka ukazuje na to da se čini da je zaraznija, da se lakše veže za plućne stanice te da je potencijalno otporna na terapiju monoklonskim protutijelima, što znači da bi mogla probijati stečeni imunitet.

Delta plus ima na proteinu šiljak (S) mutaciju K417N koju delta nema. Ta mutacija ranije je pronađena kod nekih podvarijanti alfe koja je dominirala prije delte te kod varijante beta.

James EK Hildreth, izvršni direktor Medicinskog fakulteta Meharry u Nashvilleu, rekao je za Washington Post da čelnici javnog zdravstva trebaju obratiti pažnju na iskustva drugih nacija, ukazujući na razoran efekt delte u Indiji i odluku te zemlje da delta plus označi kao varijantu koja izaziva zabrinutost.

Jedan od raloga za zabrinutost je mogućnost da bi delta plus mogla probijati zaštitu stvorenu prebolijevanjem ili cijepljenjem. Za sada nemamo jasnu potvrdu za tu zabrinutost.

“Moglo bi se dogoditi da se delta-plus pokaže boljom u prijenosu, da bolje lebdi zrakom, da bolje stvara svoje kopije, bolje se veže za stanice i inficira ih”, rekao je za Health Kenneth Stedman profesor biologije na Sveučilištu Portland State.

Istraživanja provedena krajem lipnja pokazala su da kokteli monoklonskih protutijela Rochea i Eli Lilly imaju smanjenu učinkovitost na varijantu delta plus. No stručnjaci su istaknuli da to još treba podrobnije istražiti.

Gdje je prvi put zabilježena delta plus?
Varijanta deltaplus u Europi je prvi puta zabilježena u ožujku 2021. Od tada je otkrivena u više zemalja širom svijeta, uključujući i Južnu Koreju i SAD. Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ona u SAD-u trenutno među zaraženima covidom-19 predstavlja tek maleni udio uzročnika od 0.1%. Delta soj je u SAD-u trenutno uzrok 93% svih infekcija.

Je li stvarno zaraznija od delte, pokazat će se s vremenom ako njezin udio bude rastao, odnosno ako se pokaže da istiskuje deltu. Za to će trebati nešto vremena jer je već sama delta izuzetno zarazna pa prednost delta plus varijante u smislu zaraznosti vjerojatno nije velika.

Dobra vijest: Trostruka doza Pfizera odlično štiti od delte
Jedini način da se uspori mutacija SARS-CoV-2 je da se veliki udio populacije procijepi. Naime, istraživanja su pokazala da virusi najbrže mutiraju u zemljama u kojima je incidencija virusa jako velika, a procijepljenost mala. U organizmima cijepljenih virus se ne uspijeva značajnije proširiti čak i ako uspije uzrokovati zarazu. Cijepljeni također značajno kraće prenose virus jer ga organizam vrlo brzo suzbija. Rezultat je da se u visoko procijepljenim zemljama virus nema priliku toliko replicirati koliko to može u slabo procijepljenim zemljama s velikim brojevima zaraženih.

Prema podacima koje su pokazale razne studije cjepivo J&J ima učinkovitost protiv delte veću od 67 posto, Moderna od 72 do 95 posto, a Pfizer-BioNTech od 42 do 96 posto. Nezgodna vijest je to da imunitet nekih cjepiva pada nakon tri i više mjeseci i to Pfizera nešto brže nego AstraZenece, tako da se nakon više mjeseci njihova efikasnost izjednačuje.

Dobra vijest je to što su ispitivanja u Izraelu pokazala da tri doze cjepiva Pfizer dobro štite od delte. Treća doza pokazala je učinkovitost od oko 86% kod ljudi starijih od 60 godina.

Istraživanje je proveo izraelski osiguravatelj Maccabi, koji pokriva približno četvrtinu od 9,3 milijuna stanovnika te zemlje. U njemu je usporedio nalaze 149.144 ljudi starijih od 60 godina koji su primili treću dozu prije najmanje tjedan dana u odnosu na 675.630 osoba koje su primile samo dvije doze, između siječnja i veljače .

Nakon treće doze na koronavirus je bilo pozitivno oko 37 ljudi, dok je među onima koji su primili samo dvije doze pozitivno bilo 1.064 ljudi. Usporedne skupine imale su slične demografske profile.

Izrael je prošli mjesec počeo s cijepljenjem trećom dozom među najrizičnijima – medicinskim djelatnicima, bolesnima i starijima od 60. Do sada je treću dozu primilo oko 1.1 milijun Izraelaca.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh