Kultura

Švicarski “tajni” peti jezik za koji malo ko zna

Ispisan historijom industrijske revolucije u 19. vijeku i omeđen ljudskom dovitljivošću i prilagođavanjem, skriven od uha turista živi sliveni jezik bolze.

Švicarska - Nationalgeographic.rs

Advertisements

Sarin rijeka zaobljava ivicu nekadašnjeg grada Baze-Vila (današnjeg Friburga) i dijeli grad/kanton na dva dijela: Na dio u kom se govori njemački i dio u kom se govori francuski jezik. Grad broji oko 40 000 stanovnika, a ukrštanje dva jezika proizvelo je da su znakovi na ulicama napisani na oba jezika, kao i to da stanovnici mogu sami da odluče da li će njihova djeca pohađati nastavu na francuskom ili njemačkom jeziku. Fakulteti, takođe, poštuju ovu dvojnost time što imaju bilingvalne kurikulume, piše “National geographic“.

U gradu koji se još od srednjeg vijeka nalazi na međi francuskog i njemačkog govornog područja nastao je vremenom fenomen ‘Ničije zemlje’, pa se u skladu sa tim iz dva jezika rodio jedan – Bolze.

“Ljudi koji govore bolze jezikom specifični su zbog toga što ih je samo nekolicina”, objasnio je turistički vodič iz Friburga i ekspert bolze jezika, Majkl Suldžer, za “BBC travel”.

Porijeklo novonastalog jezika nije sasvim jasno, a mnogi vjeruju da je ovaj jezik posljedica industrijske revolucije u 19. vijeku, kada su se ljudi masovno doseljavali iz sela u gradove zbog velikog broja radnih mjesta koja su se otvorila tokom ‘Industrijskog buma’.

Kako se nalazio na granici između regiona u kom se govori njemački i regiona u kom se govori francuski, Friburg se povećavao i postao dvojezični grad, centar spajanja dvije kulture i industrijsko utočište za siromašne u potrazi za radnim mjestom.

Na radnim mestima sretali su se zaposleni koji dolaze iz različitih govornih područja pa su takve okolnosti dovele do međusobnog stapanja jezika, a sve u cilju boljeg razumijevanja i lakše komunikacije. Bolze jezik je spoj švicarskog nemačkog i francuskog jezika, može se čuti jedino u Friburgu i prenosi se sa generacije na generaciju, oralnim putem. Ljudi koji govore bolze jezikom upotrebljavaju ga samo u razgovoru jedni sa drugima, kako bi održali i produžili svoje kulturno blago, duž obale reke koja protiče između betonskih zidova koji prave granicu u odnosu na komšiluk.

Interesantno je da je upotreba bolze jezika moguća isključivo ako se dobro razumiju i govore i francuski i njemački. Dešava se čak i da oni koji tečno govore oba jezika nisu vješti da ih kombinuju u bolze jezik, dok oni koji poznaju bolze jezik mogu da se snađu da odvojeno govore i francuski i nemački. Kao i svaki drugi, bolze jezik ima svoj ritam i dinamiku govora.

Ljudima koji dođu sa strane ovaj jezik je potpuna misterija, a kako se može čuti samo u govoru između lokalnog stanovništva ne postoji način za turiste da ga razumiju. S druge strane, za rijetke koji govore ovim jezikom, on je mnogo više od toga – jedinstvena fuzija jezika, politike i kulture nastala dijeljenjem teritorije u geografskom smislu i historije pisane tokom industrijske revolucije. Umjetnik čuven u ovoj regiji, Hubert Odriaz, svojim djelom i likom predstavlja simbol bolze jezika i Baze-Vila. Osim umjetnika, bolze kulturu čini jedinstvenom i festival ‘Carnaval des Bolzes’ koji se završava proslavom ‘Debelog utorka’.

Zahvaljujući uticaju imigranata, gotovo 160 različitih nacionalnosti je prisutno u kantonu Friburg. I dalje su zastupljeniji stanovnici koji govore srpsko-hrvatskim, albanskim i portugalskim jezikom u odnosu na ljude koji govore bolze. Stariji i dalje govore ovaj jezik u svojim domovima, kao i jedni sa drugima, dok mlađe generacije ovaj jezik mogu da koriste unutar svojih porodica, kako se ne uči u školama niti postoje zvanični kursevi ovog jezika.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh