Posljednji je u Živinicama, na jednom od vještačkih jezera nastalih nakon eksploatacija sirovina. Njihove dubine kriju mnoge misterije, upozoravaju stručnjaci, piše BHRT.
Proteklog vikenda na živiničkom jezeru ugašena su dva mlada života, među kojima je i maloljetnik.
MIRZET SALKANOVIĆ, otac i brat stradalih mladića
“Ušli tu, a ja i kćerka smo bili na ovoj obali. Njima kažem nemojte da idete previše duboko. E poslije dva, tri puta su izronili i četvrti put ih je povukla voda. Istovremeno.“
Uzalud je Mirzet pokušavao spasiti sina i brata. Potraga za tijelima je trajala dva dana. Tragedije na ovom Rajskom jezeru nisu rijetke. Radi se o vještačkoj akumulaciji vode koja je nastala nakon što je obustavljena eksploatacija uglja.
BILAL ŠARIĆ, predsjednik Eko ronilačke grupe invalida Lukavac
„Na ovakvim mjestima gdje imamo naglu promjenu samog dna terena, gdje blizu obale dolazi do naglog pada i velike dubine, imamo situacije gdje dolazi do utapanja.“
Jedno od takvih jezera je i ovo u Tuzli, nastalo nakon eksploatacije uglja. Iako važi za jezero sa najčišćom vodom u regionu i bogatim životinjskim svijetom, skoro svake godine se bilježi barem jedna tragedija.
Kopovska jezera nemaju spasilačke službe, a žrtve su i plivači i neplivači. Podvodne i jake struje, neravan teren, rupe od eksploatacije, sve to može dovesti do tragedije.
SABID ZEKAN, profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu u Tuzli
„Napušteni su kao duboki krateri gdje se vadio ugalj sa relativno većih dubina i kao takvi nisu nikada zapunjeni nekim krutim materijalom, već isključivo vodom. I šta je problem kod tih kopova? Što su kosine jako strme, što se temperatura vode naglo mijenja.“
Profesor Zekan napominje i mogućnost postojanja ostataka željeza,konstrukcija, raznih otpadnih materijala na dnu, te stihijsko upravljanje napuštenim kopovima, pasivnost da se uređuju i pretvaraju u turističke potencijale, piše BHRT.
