BiH

Nove poplave otvorile stara pitanja: Neka nešto urade i zaštite nas

Do 1995. godine u poljima uz rijeku Usoru u Doboj-Jugu bile su izgrađene tek dvije-tri kuće. Danas je tu više od 200 privrednih i stambenih objekata

usora-Fokus.ba

Advertisements

Razorne poplave koje su ovih dana ponovo zahvatile pojedine dijelove naše zemlje, otvorile su stara pitanja zašto se ovo, gotovo u kontinuitetu, ponavlja. U Tešnju, Usori, ali i Doboj-Jugu u međurječju Usore i Bosne, gdje je ovaj put poplavljeno gotovo 200 objekata, poplave su postale uobičajene, piše “Fokus.ba“.

Ovdje se na pravi način može vidjeti da i prirodni i ljudski faktor uveliko doprinosi plavljenju privrednih i stambenih objekata.

Naselje Kalošević kod Tešnja, nabujala Usora ovaj put je porušila nasip koji je odolio i poplavi iz 2014. i prodrla u 16 kuća.

– U odnosu na 2014. nivo je bio viši. Šteta je totalna – priča stanovnik Kaloševića Huska Hakić.

– U ovaj mjesec dana ćemo taj nasip dodatno ojačati i podići s visinom nasipa kako bismo spriječili ponavljanje ovakvih situacija – ističe načelnik Općine Tešanj Suad Huskić.

U Tešnju nasip možda i pomogne. Međutim, kako sada stvari stoje, u Doboj-Jugu je stanje mnogo teže.

Do 1995. godine u poljima uz rijeku Usoru u Doboj-Jugu bile su izgrađene tek dvije-tri kuće. Danas je tu više od 200 privrednih i stambenih objekata. Četiri godine poslije velike poplave 1965. godine ovdje su izgrađeni nasipi kako bi se kraj štitio od poplava.

Poslije 1995. godine investitori, odnosno vlasnici stambenih i privrednih objekata uz magistralni put su izvršili nasipanje kako bi osigurali ljepši i bolji pristup svojim objektima. Kako su, između ostalog, i zbog toga poplave postale učestale, onda su počeli sa izgradnjom potpornih zidova kako bi se štitili od poplave, naravno, na štetu prvog susjeda.

– Firme se uzdižu na zemlji, a onda stavljaju potporne zidove i normalno da je tu voda koja nas plavi. Neka nešto oko Usore urade, zaštite nas. Ovo je već peta poplava – kaže stanovnica Matuzića Mediha Kikić.

Jedino rješenje je izgradnja velikog nasipa od Ušća u Bosnu do Kaloševića u tešanjskoj općini vrijednog osam miliona maraka. Iako je sve dogovoreno prije desetak godina novac za ovo nikada nije osiguran, ali zato jeste 600.000 maraka za izgradnju parcijalne obale, tvrde u Doboj-Jugu.

– Novac se trenutno ne može upotrijebiti jer se treba dobiti i saglasnost Općine Usora pošto se radi o zajedničkom koritu. Mi smo na ovom dijelu niži od općine Usora tako da svaki put mi budemo plavljeni – navodi Mirnes Tukić, načelnik Općine Doboj Jug.

Promjenom toka Usore obala, koja je fizički u Doboj-Jugu, katastarski pripada općini Usora koja je, slijedom toga, nadležna za izdavanje građevinske dokumentacije što uvjetuje garancijama da izgradnja nasipa neće ugroziti nogometno igralište u Makljenovcu.

– Dolje bi trebalo uraditi nekakav potporni zid koji bi zamijenio široki trup nasipa i da igralište i dalje ostane u uporabi. I s tim kompaktnim, cjelovitim rješenjem da dvije općine zajedno podnesu zahtjev ZDK-u za dozvolu za izgradnju – kaže Zvonimir Anđelić, načelnik Općine Usora.

I tako dok neplanska gradnja uzima danak, a vlasti se ne mogu dogovoriti kako se sutra štititi od novih poplava, građanima ostaje da se nadaju kako će ih nove poplave zaobići.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh