BiH

Predstavljam sve građane, imam se pravo boriti za svoju ideju

Gost emisije Nedjeljom u dva je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić.

Željko Komšić - Nezavisne

nstitut ‘persone non grata’ koji su za mene uvele HDZ-ove općine – meni je smješan. Ne trebaju oni meni, njima sam ja potrebniji. Krećem se u Sarajevu, ali i u općinama u srednjoj Bosni i tamo se animozitet među običnim ljudima ne osjeti, to nam servira politika, kazao je Komšić. Dvije trećine Hrvata nije izašlo na izbore, odgovorio je na pitanje ne čini li mu se da je njegov izlazak na izbore homogenizirao HDZ-ovce.

“I neki komunisti su smatrali da BiH treba podijeliti”

Komšić smatra kako Ustav BiH svi tumače onako kako im odgovara. Smatra da su kreatori Daytonskog sporazuma bili mudri i vodili su računa o svemu. Nisu BiH sveli na tri konstitutivna naroda negu su u tu priču uveli i one koji se ne deklariraju kao predstavnici konstitutivnih naroda i građane kao individue.

– Konstututivnost su kao kategoriju uveli sovjetski komunisti kako bi uredili višenacionalnu, veliku državu. To su onda preuzeli jugoslavenski komunisti. I tad je bilo stavova da BiH treba podijeliti između Zagreba i Beograda, kazao je Komšić te dodaje kako je veličina Tita i kruga oko njega koji to nisu dopustili. Dodaje kako je koncept konstitutivnosti postao osnov za disoluciju BiH onog trenutka kad je nestalo jedinstvene političke ideje.

“Imam se pravo boriti za svoju političku ideju”

– Zalažem se za zaštitu građanina kao individue. A svjestan sam da to tako ne može biti – to nije politički nego društveni proces – društvo toga mora doći do točke da to hoće, rekao je Komšić. Ponovio je svoje ranije izjave da “mu ide na živce što mu netko non stop broji krvna zrnca”, i da “to ima elemente fašizma”.

Na opasku da u Ustavu BiH piše da Hrvat treba biti član BiH kazao je: “Pa ja sam Hrvat”. Elemente fašizma vidi u činjenici što ne bi mogao ući u Predsjedništvo – da nije Hrvat. “Mi u Ustavu nememo fašizam, nego diskriminaciju. U Ustavu piše da jedino Hrvat, Bošnjak i Srbin mogu ući u Predsjedništvo – Europski sud je zaključio da su te odredbe diskriminirajuće i naložio da ih moramo mijenjati”, kaže.

– Šta je problem. Moje dijete je rođeno u braku dva različita konstitutivna naroda. Moje dijete se, po Ustavu ne može ni kandidirati za ovu funkciju. Neka se ona izjasni kako god hoće. A što će biti ako se ne izjasni”, upitao je te naglasio kako bi on takva pravila mijenjao. A po njima je morao igrati. Zalaže se da BiH ima jednog predsjednika i kancelarski sustav po uzoru na Njemačku.

– Imam se pravo boriti za svoju političku ideju, rekao je Komšić.

Istaknuo je da predstavlja sve građane, a ne samo Hrvate. Objasnio je da u Ustavu BiH piše da se član predsjedništva iz redova, npr. hrvatskog ili bošnjačkog naroda obraćaju federalnom domu naroda, odnosno klubu delegata ili bošnjaka ili Hrvata, a član iz Republike Srpske se obraća narodnoj skupštini Republike Srpske. Mi nismo predstavnici naroda, nego pripadnici naroda. Složio se da puno toga u ustavu BiH nije u redu, ali da ga mora poštovati. Želi se boriti za sve ljude, jer je to ustavna obaveza. Kada se zaklinjemo, zaklinjemo se BiH a ne narodu, ističe.

Objašnjavajući najavu da će podići tužbu zbog Pelješkog mosta, rekao je da je cijeli taj problem mogao biti izbjegnut da je ratificiran sporazum o granici koji su potpisali Izetbegović i Tuđman. Hrvatska nije imala dobru volju da se to napravi, ističe. Prefereira dogovor, ne tvrdi da će do tužbe doći.

“Opasni velikosrpski, velikoalbanski i velikohrvatski projekti”

– Kako bi BiH postala funkcionalna država BiH se mora držati standarda na koje se javno poziva – vladavine prava, borba protiv kriminala i korupcije, ljudska prava, rekao je. Ne misli da bi se Ured visokog predstavnika u BiH trebao miješati u politički život BiH. Zalaže se za “okretanje jednih drugima”.

Na pitanje mogu li se politike voditi na način da se u nekim budućim situacijama prijeti ratom, rekao je da BiH ima legitimno pravo broriti se svim sredstvioma kada je ugrožena. No, u BiH više nitko nema kapacitet za rat, sva ta priča je iluzorna jer sve ono što se počelo događati 91. i 92. – ni tada ne bi bilo rata bez onoga koji je mogao osigurati dovoljnu podršku da se rat dogodi, smatra, prenose “Vijesti“.


NAPOMENA: Video materijali objavljeni u ovom tekstu postavljeni su na globalnim internet servisima za javno i besplatno dijeljenje video materijala. Oni nisu vlasništvo portala Haber.ba i portal Haber.ba ne odgovara za njihov sadržaj i autorska prava.

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh