Estrada

HALIDOVA MILJACKA KRIJE SVJETSKI SKANDAL: Ovaj detalj niko nije znao, a svi je pjevaju na svadbama

Inspiraciju za stihove čuvene pjesme “Miljacka”, koju je komponovao Željko Joksimović, a izvodi je Halid Bešlić, tekstopisac Fahrudin Pecikoza pronašao je u jednoj priči iz istorije Sarajeva.

Halid Bešlić - radiosarajevo.ba

To je za svojevremeno za portal Aura otkrio arhitekta Mufid Garibija, ispričavši kako je 1619. godine izgrađen Šeher-ćehajin most preko Miljacke, a da je prema legendi, u jedan od njegovih stubova ugrađen poveći dijamant, pi[e Express.

Usmena predanja koja se vežu za Šeher-ćehajin most u Sarajevu kažu kako je sagrađen 1619. godine, te da ga je sagradio hadži Husein, u to vrijeme sarajevski šeher-ćehaja.

Prema spisima Komisije za očuvanje spomenika ovaj most sagradio je sarajevski vakif Alija Hafizadedić. Ovaj most smješten je ispred zgrade Vijećnice i spaja Nadmline na desnoj i Alifakovac na lijevoj obali ove rijeke.

Ako je vjerovati prvoj legendi i graditelju Hadži Huseinu, u jednom od stubova mosta ugrađen je dijamant.

-Pričalo se da je Hadži Husein po završetku gradnje ove ćuprije naredio da se u jedan od stubova ugradi i poveći dijamant koji bi se kasnije, ako bude potrebe, iskoristio za finansiranje popravke ćuprije. Mjesto gdje je dijamant ugrađen znali su samo njegovi najbliži saradnici. Međutim, nedugo nakon njegove ugradnje, dijamant iz mosta je ukraden – priča Garibija, inače poznati arhitekta i poznavalac istorije Sarajeva.

Pošto je tada Sarajevo bila tek mala kasaba, krivac je odmah pronađen. Bio je to golobradi mladić iz siromašne porodice koji je dijamant ukrao kako bi ga poklonio svojoj voljenoj.

-Mladić je otišao na sud i ispričao razlog zbog kojeg je ukrao dijamant. Kadija pred kojim se mladić našao nije bio strog te se smilovao i pustio ga na slobodu pod uslovom da vrati dijamant njegovom vlasniku koji ga nije ponovo ugradio u ćupriju”, prepričava Garibija legendu o Šeher-ćehajinoj ćupriji.

Jedini pisani trag koji bi mogao ukazati na vrijeme gradnje ove ćuprije kao i graditelja nalazi se u spisima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.


NAPOMENA: Video materijali objavljeni u ovom tekstu postavljeni su na globalnim internet servisima za javno i besplatno dijeljenje video materijala. Oni nisu vlasništvo portala Haber.ba i portal Haber.ba ne odgovara za njihov sadržaj i autorska prava.

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh