Nauka

Zašto se ljudi ne mogu sjetiti vremena kada su bili bebe: Naučnici imaju vrlo zanimljivo objašnjenje

Taj fenomen poznat je kao infantilna amnezija, a istraživači pokušavaju otkriti šta se događa u našem mozgu tokom tih ranih godina života.

Zašto se gotovo niko ne može sjetiti svojih vrlo ranih uspomena, poput osmijeha majke dok izgovarate svoju prvu riječ ili mirisa svjećica na vašoj drugoj rođendanskoj torti? Taj fenomen poznat je kao infantilna amnezija, a istraživači pokušavaju otkriti šta se događa u našem mozgu tokom tih ranih godina života, piše avaz.

Razlog zašto zaboravljamo ove vrlo rane uspomene nije zato što ne zadržavamo informacije kao mala djeca, već je vjerovatno zato što naši mozgovi u toj dobi još ne funkcioniraju na način koji informacije povezuje u kompleksne neuronske uzorke koje poznajemo kao sjećanja.

Mala djeca pamte činjenice u trenutku, poput toga ko su im roditelji ili da moraju reći “molim” prije nego što mama da bombon. To se naziva “semantičko pamćenje”.
Zašto nemamo sjećanja

Međutim, do dobi od 2 do 4 godine djeca obično nemaju “epizodičko pamćenje” – pamćenje detalja određenog događaja. Takva su sjećanja pohranjena u različitim dijelovima površine mozga, ili “kore”. Naprimjer, pamćenje zvuka obrađuje se u slušnim korteksima sa strane mozga, dok vizuelno pamćenje upravlja vizuelnim korteksom na stražnjoj strani. Područje mozga koje se naziva hipokampus povezuje sve raspršene dijelove.

– Ako zamislimo korteks kao cvjetni krevet, cvjetovi su posvuda po vrhu glave – objasnila je Patricija Bauer, profesorica psihologije na Univerzitetu Emory.

– Hipokampus, vrlo uredno smješten u sredini vašeg mozga, odgovoran je za spajanje i vezanje u buket – nadodala je. Sjećanje je buket, neuronski uzorak veza između dijelova mozga gdje je sjećanje pohranjeno.

– Djeca možda ne zabilježe određene događaje do dobi od 2 do 4 godine jer je to vrijeme kada hipokampus počinje povezivati fragmente informacija – rekla je Nora Njukamb, profesorica psihologije na Univerzitetu Temple u Filadelfiji, prenosi Live Science.

Njukamb tvrdi da je, za djecu mlađu od tog dobnog raspona, epizodičko pamćenje možda nepotrebno složeno u vremenu kada dijete tek uči kako svijet funkcionira.

– Smisao prvih dvije godine je stjecanje semantičkog znanja, a s tog stajališta, epizodičko pamćenje zapravo može biti ometanje – rekla je Njukamb.

Druga teorija

Međutim, druga teorija sugerira da mi zapravo pohranjujemo ove rane uspomene kao djeca, ali se borimo da ih se sjetimo kao odrasli. Primjerice, istraživanje iz 2023. godine, objavljeno u časopisu Science Advances, otkrilo je da se “zaboravljene” dječije uspomene mogu obnoviti kod odraslih miševa stimuliranjem neuronskih putanja koje su relevantne za određene uspomene svjetlom.

Autori studije krenuli su istražiti razvojne faktore koji bi mogli utjecati na infantilnu amneziju. Otkrili su da su miševi s karakteristikama neurološkog poremećaja spektra autizma (ASD) mogli prisjetiti sjećanja iz svojih dana kada su bili mladunci. Autizam ima mnogo uzroka, ali već je ranije povezan s preaktivacijom imunološkog sistema majke tokom trudnoće. Stoga su istraživači potaknuli imunološki sistem ženskih miševa tokom trudnoće kako bi dobili miševe s ASD-om.

Ova aktivacija imunološkog sistema pomogla je spriječiti gubitak ranih sjećanja kod potomaka utjecajem na veličinu i plastičnost specijaliziranih memorijskih ćelija u njihovim mozgovima. Kada su ove ćelije optički stimulirane kod odraslih miševa bez autizma, zaboravljena sjećanja mogla su se obnoviti.

Nije provedeno na ljudima

– Ova nova otkrića sugeriraju da imunološka aktivacija tokom trudnoće rezultira promijenjenim stanjem mozga koje mijenja naše urođene, ali obratne „prekidače zaborava“ koji određuju hoće li doći do zaboravljanja dječijih sjećanja – rekao je suautor studije Tomas Rajan, docent na Hemijskom fakultetu Trinity College Dublin u Irskoj.

Iako je istraživanje provedeno na miševima i još nije proučavano na ljudima, “ima značajne implikacije za poboljšanje našeg razumijevanja pamćenja i zaboravljanja tokom dječijeg razvoja, kao i opće kognitivne fleksibilnosti u kontekstu autizma”, rekao je Rajan.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh