Zdravlje

Smiju li trkači darivati krv? Evo šta savjetuju ljekari

Darivanje krvi smatra se jednim od najvažnijih životnih poklona. Jedna donacija spašava život tri osobe, kaže nam to specijalistica transfuziologije dr. Alma Ljuca.

Darivanje krvi - RadioKameleon.ba

Ona za “Klix” ističe da uprkos tome postoje brojni faktori koje treba uzeti u obzir prilikom darivanja krvi za vrijeme treninga i utrka kada je riječ o trkačima, populaciji koja se smatra idealnim donorima krvi.

Smiju li trkači darivati krv? Kako to utječe na njih? Koliko dugo poslije darivanja krvi ne smiju trenirati? Odogovore na ova i još mnoga pitanja potražili smo u Zavodu za transfuziologiju, a svoja iskustva s nama su podijelili i ljudi kojima je trčanje sastavni dio života.

“Cilj je pristupiti darivanju krvi na zdrav način te smanjiti negativan utjecaj na tijelo. Važno je znati da svi različito reaguju na darivanje krvi. To je zbog našeg općeg zdravstvenog stanja, spola, dobi i tako dalje. Dobar trenutak za darivanje krvi je izvan sezone, kada tijelo nije pod stalnim zahtjevima treninga. Osim toga, svakom davaocu se određuje vrijednost hemoglobina. Također, trkači moraju održavati optimalan nivo željeza u krvi te obratiti pažnju na nivo feritina/zalihe željeza”, pojašnjava Ljuca.

Darivanje krvi trkaču s malo željeza, naglašava, predstavlja ozbiljan rizik.

“Ukoliko se radi o osobama koje treniraju (teretana, fitnes, aerobik) preporuka je da na dan darivanja ne upražnjavaju aktivnosti, dok sutra mogu nastaviti fizičke aktivnosti. Ukoliko se radi o trkačima, vrijeme koje je potrebno da učestvuju u trkama/pripremi za trke je 14 dana. Ako je riječ o dužim trkama, polumaratonima, trebalo bi više vremena da se trkač oporavi od darivanja krvi, oko 4 sedmice, s obzirom na ulogu crvenih krvnih zrnaca/eritrocita u osposobljavanju trčanja na duge staze. Ako trkač nema planirane utrke naredni mjesec, a planira laganiju fizičku aktivnost, može bez problema darivati krv”, kaže Ljuca.

Ukoliko tijelo ima adekvatnu zalihu i stalne izvore željeza i proteina da nadoknadi izgubljeni hemoglobin, dodaje naša sagovornica, većina ljudi nakon darivanja krvi oporavit će se nakon dvije-tri sedmice.

S druge strane, svoje iskustvo s nama su podijelili i Darko Lončar koji je u julu ove godine istrčao ultramaraton od Sarajeva do Goražda, ali i Jasko Aličehajić kojem je trčanje već četiri godine sastavni dio života.

“Trčanje koristim kao mehanizam izbacivanja stresa od poslovnih aktivnosti, savjet koji bih ja dao je često suprotan od onoga što pišu knjige ili daju personalni treneri. Prvo, preporuka je otići ljekaru i uraditi nalaze, jer trčanje kao sport i nije za svakoga. Koliko god imao svojih vrlina, trčanje može ostaviti dalekosežne posljedice na zdravlje, posebno koljena i srce. Ne koristim bilo kakve suplemente ili dodatke prehrani, na utrci ne koristim gelove ili bilo kakvu hemiju. Važno je dovoljno se hidratizirati, prije i tokom utrke”, kaže Lončar koji je u ovoj godini učestvovao na 37 utrka polumaratona, maratona, ultramaratona i trailova.

Osim toga, dodaje, treba obratiti pažnju na to da prehrana bude kvalitetna, preporučuju se crveno meso, borovnice, kupine, odnosno sve ono što daje energiju i snagu, a potrebno je i unositi dovoljnu količinu magnezija.

“Kako vaši rezultati napreduju i broj obaveza o kojima morate brinuti raste. Najbitniji je kontinuitet, adekvatna oprema i kontrola zdravstvenog stanja, koja se često zanemaruje. Mada dugo nisam darovao krv, mislim da je to zaista nešto što bi svako ko je u mogućnosti trebao uraditi. Za Zavod za transfuzilogiju važnije je da je krv adekvatna, da darovalac ne boluje od bolesti na koje se krv i testira”, govori Aličehajić.

Smatra da lagani trening nakon darivanja krvi ne bi štetio, no ipak treba pripaziti.

“Što se tiče trkača, vjerujem da bi lagana pauza ili bar pošteda godila organizmu nakon darivanja krvi. Lagani trening ne bi škodio, ali da se ne planira trka u naredna dva-tri dana”, smatra Aličehajić.


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh