Ovo su podaci Blumbergovog zdravstvenog indeksu za 2019. godinu. Od zemalja u regionu, najzdraviji su Slovenci. Oni su 24. najzdravija nacija na svijetu, dok je Hrvatska na 31. mjestu. Crna Gora se nalazi na 41. mjestu, a slijedi je BiH i Albanija a Srbija i Makedonija se nalaze na 55. i 56. mjestu, piše Kurir.
Lako je uočljivo da prva dva mjesta dijele mediteranske države – Italija i Španija. Za njih stručnjaci vjeruju da će kroz par decenija “prešišati” Japan po očekivanom životnom vijeku koji će do 2040. biti prosječnih 87,5 godina.
Stručnjaci ističu da od Španaca, najprije, treba preuzeti njihov mediteranski način ishrane zbog koje su oni kao nacija među najmanje pretilima, a bogatstvo maslinovog ulja, ribe i orašastih plodova kao voća i povrća ima najveće efekte na zdravlje. Takođe, Španci poput Italijana jedu najmanje crvenog mesa i fabrički prerađene hrane.
Od psiholoških razloga za dug i zdrav život, ističu se snažne porodične veze i vrijednosti koje su na području Mediterana znatno jače nego, naprimjer, u Sjevernoj Evropi. To je naročito važno za stariju populaciju – jer djedovi i bake koji provode puno vremena sa svojim unucima u prosjeku žive duže i ispunjenije, a i manje su usamljeni.
Španci ne koriste puno automobile a čak 37 posto njih do posla hoda ili vozi bicikl, dok 52 posto vozi auto. Takođe, hodanje im je draža rekreacija nego odlazak u teretanu, što govori o važnosti kretanja na otvorenom i značaja za zdravlje, piše Reader’s Digest.
Španci definitivno nisu vezani za svoje kauče jer tek 7 posto sjedi više od 8,5 sati dnevno, dok naprimjer 26 posto Amerikanaca to redovno čini.
