BIZnews

Centralna i istočna Evropa nastavit će rasti istim tempom u 2019.

UniCredit je predstavio svoje dugoročne strateške poglede na regiju i ključne pokretače rasta u okviru radionice koja se održala tokom godišnjeg Euromoneyjevog foruma za regiju CIE u Beču.

UniCredit Workshop - PR / Haber.ba

  • Ekonomski rast u regiji CIE vjerovatno će zadržati stabilan tempo u 2019.
  • Potrošnja, inozemna izravna ulaganja, EU fondovi i digitalna transformacija bit će ključni pokretači rasta
  • Bankarski sektor u regiji CIE pokazuje značajan potencijal
  • Regija CIE ostaje važan pokretač rasta za UniCredit

Tokom godišnjeg Euromoneyjevog foruma, UniCredit je održao radionicu posvećenu perspektivama i očekivanjima u regiji CIE temeljeni na UniCreditovoj stručnosti, strateškim istraživanjima i kontinuiranom praćenju tržišta regije CIE. Niže su navedeni detalji o temama o kojima se raspravljalo.

GOSPODARSKI RAST U REGIJI CIE VJEROVATNO ĆE ZADRŽATI STABILAN TEMPO U 2019.

Tokom posljednjih nekoliko godina, regija CIE je potvrdila svoju sposobnost generiranja rasta. Očekuje se da će gospodarsko okruženje u regiji CIE ostati pozitivno i u 2019. godini: predviđa se snažan rast BDP-a u većini zemalja (oko 3% ili više), premda s određenim cikličkim usporavanjem. Nakon cikličkog vrhunca u 2017. godini (4,6% isključujući Rusiju i Tursku) i prosječnog rasta BDP-a od 3,7% u 2018. godini, gospodarski rast regije vjerovatno će ostati iznad potencijala u 2019. (oko 3,2% u prosjeku), no mogao bi usporiti u 2020. godini uslijed potencijalno slabije globalne trgovine.

Članice EU u regiji CIE imaju potencijal zabilježiti bolje rezultate od drugih regija s tržištima u nastajanju zahvaljujući manjem oslanjanju regije CIE na priliv stranog kapitala, većem opsegu fiskalnih poticaja, labavijim finansijskim uvjetima, pristupu EU fondovima i pozitivnom učinku padajućih cijena dobara. Slovačka, Bugarska i Mađarska zabilježit će najsnažniji rast BDP-a u 2019. u regiji CIE. Najveća ograničenja gospodarskom rastu u ovoj regiji predstavljaju: pooštravanje uslova na tržištima rada, pogotovo u Češkoj i Mađarskoj, te mogući tvrdi Brexit, što bi bilo štetno zbog novih trgovinskih prepreka koje bi mogle negativno uticati kako na izvoz regije CIE tako i na investicije. Slovačka i Češka predstavljaju najranjivija tržišta regije CIE u odnosu na nepovoljne okolnosti Brexita. Rusija i Turska mogle bi slijediti drugačije trendove, kao što je to bio slučaj u 2018.

POKRETAČI RASTA: POTROŠNJA, INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA, EU FONDOVI I DIGITALNA TRANSFORMACIJA

Domaća potražnja, a pogotovo potrošnja, pokretana niskom stopom nezaposlenosti i višim plaćama, predstavljat će glavne izvore rasta za gospodarstva regije CIE, dok će izvoz biti podložan potencijalnom cikličkom usporavanju tokom idućih nekoliko godina.

Inozemna izravna ulaganja, koja su u prošlosti bila jedan od glavnih pokretača ekonomske transformacije regije – pogotovo u pogledu transfera tehnologije i znanja – i dalje će ostati važna no manje nego u prethodnom desetljeću. U nekim je sektorima regija CIE postala proizvodni ogranak Zapadne Europe pri čemu su inozemna izravna ulaganja postupno mijenjala opseg usredotočujući se na naprednije industrije, sve više uključujući i uslužni sektor. Stopa inozemnih izravnih ulaganja u odnosu na BDP ostala je iznad oko 2,5% tokom 2016.-2018. te se očekuje da će ostati na sličnoj razini tokom sljedećih nekoliko godina. Uloga međunarodnih tvrtki koje posluju u regiji ostaje relevantna: dodana vrijednost koja potječe od stranih tvrtki predstavlja više od 40% ukupne dodane vrijednosti (zamjenski pokazatelj BDP-a) u državama kao što su Mađarska, Slovačka, Rumunjska i Češka, koje su ujedno i u najvećoj mjeri integrirane unutar europskog lanca vrijednosti.

Inozemna izravna ulaganja dodatno nadopunjuju doprinosi EU fondova u državama regije CIE koje su članice Europske unije. U razdoblju od 2014. do 2020. sredstva EU predstavljaju u prosjeku 2,9% BDP-a (150 milijardi eura za države članice EU u regiji CIE, isključujući Poljsku), pri čemu su godine 2019.-2020. najvažnije u pogledu privlačenja sredstava.

Digitalna transformacija predstavlja dodatne prilike za rast u regiji. Rasprostranjenost interneta u državama regije CIE povećala se za 20% od 2010. te sad obuhvaća blizu 75% populacije mjereno brojem pojedinaca koji koriste internet. Rasprostranjenost korištenja mobilnih telefona u državama regije CIE iznosi 120% mjereno brojem mobilnih pretplata na 100 stanovnika. Ove su brojke usporedive s brojkama većine tržišta Zapadne Europe, no zabilježile su veću brzinu konvergencije tokom posljednjih godina.

ZNAČAJAN DUGOROČAN POTENCIJAL SEKTORA BANKARSTVA U REGIJI CIE

Očekuje se da će u 2019. godini rast kreditiranja u bankarskom sektoru regije CIE biti prilično značajan, oko 4-4,4% (regija CIE isključujući Rusiju i Tursku), pri čemu će kreditiranje građanstva – uslijed viših raspoloživih prihoda, niske stope nezaposlenosti i više potrošnje – rasti brže od kreditiranja poduzeća. Povećano zanimanje za kreditiranje građana tokom posljednjih godina vidljivo je i kad pogledamo strategije banaka vezano uz sinergijske učinke s drugim poslovnim područjima – kao što su osiguranje, upravljanje imovinom, leasing – i partnerstvima općenito. Banke u regiji CIE još uvijek mogu pronaći prostora za rast kreditiranja putem pojednostavljivanja procesa kreditiranja (to jest, konsolidiranjem platformi koje obuhvaćaju veći broj kanala kreditiranja, optimiziranjem analiziranja kreditnog rizika) i putem digitalizacije (kako bi se unaprijedilo sveukupno korisničko iskustvo i kanali) kako bi mogle ponuditi personalizirane opcije koje se tiču proizvoda i pružanja usluga.

Postojeći ciklus kreditiranja razlikuje se od onog u prošlosti budući da se likvidnost banaka u regiji CIE poboljšala a situacija u pogledu kvalitete kredita nije usporediva sa situacijom u prošlosti (stopa nenaplativih kredita u prosjeku se smanjila s 14% u 2014. na 5% u 2018. u regiji CIE isključujući Tursku i Rusiju).

Osim zdravog gospodarskog rasta, dugoročni potencijal za bankarstvo u srednjoj i istočnoj Europi vidljiv je i u niskoj penetraciji bankarstva u smislu omjera kredita i BDP-a. Dok mnoge zemlje eurozone imaju omjer kredita i BDP-a viši od 100 posto, sva tržišta srednje i istočne Europe trenutno imaju omjer manji od 70 posto, dok Rumunjska, Mađarska, Srbija i Rusija imaju čak i manje od 50 posto.
Nadalje, nizak omjer kredita i depozita, znatno niži nego prije nekoliko godina (sva tržišta srednje i istočne Europe osim Turske imaju omjer kredita i depozita ispod 100 posto, uz većinu tržišta srednje i istočne Europe – Češka, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Slovenija, Hrvatska i Rusija, na oko 70-75 posto) također pridonosi tom potencijalu, kao i penetraciji digitalnog bankarstva. Što se tiče potonjeg, razina korištenja digitalnog bankarstva u srednjoj i istočnoj Europi trenutno je niža, ali brzo raste. Korištenje internetskog bankarstva više je nego udvostručeno između 2010. i 2017. godine u Češkoj, Mađarskoj, Turskoj, Srbiji, Rumunjskoj i Bugarskoj. Također je stalno značajno viša od korištenja interneta za online kupnju u regiji.

Bankarski sektor regije CIE u budućnosti će doživjeti nastavak poboljšanja učinkovitosti, čišćenja kreditnog portfelja i većeg fokusa na prihode i rast. Utrka za tržišni udio nastavlja se i postoji prostor za spajanja i preuzimanja. Što se tiče prihoda banaka u prethodnim godinama, neto kamatni prihod oporavlja se od niskih razina u razdoblju od 2015. do 2016. i očekuje se da će u 2019. činiti dvije trećine prihoda u bankarskom sektoru srednje i istočne Europe. Troškovi također rastu, uz pritisak plaća, no očekuje se da će omjer troškova i prihoda ostati stabilan u razdoblju od 2020 do 2023. te da se neće ponoviti snažna poboljšanja zabilježena posljednjih godina. Očekuje se da će troškovi rizika, u smislu rezerviranja za potencijalne gubitke u odnosu na bruto kreditiranje, ostati vrlo niski (na 77 baznih bodova regiju CIE osim Rusije i Turske), ali će se postupno „normalizirati“. Poboljšana kvaliteta aktive – niži nenaplativi krediti koji se prenose u niža rezerviranja za potencijalne gubitke – bila je glavni pokretač profitabilnosti posljednjih godina: profitabilnost za tržišta srednje i istočne Europe stalno raste na godišnjoj razini u razdoblju od 2013. do 2017. godine. Primjerice, povrat na kapital trenutno je oko 10 posto na razini bankarskog sustava (regija CIE, osim Turske i Rusije) i očekuje se da će ostati na takvim razinama.

„Gospodarski napredak u srednjoj i istočnoj Europi u posljednja dva desetljeća bio je izvanredan. Regija srednje i istočne Europe dobro je pokrivena bankama, visoko likvidna i obilježena visokom razinom konkurentnosti u svim područjima. Uz našu čvrstu vodeću poziciju i snažnu predanost regiji, UniCredit će nastaviti podržavati gospodarski rast tržišta regije CIE na kojima poslujemo. Odjel za regiju CIE jest i ostat će glavni pokretač rasta Grupe“, rekao je Carlo Vivaldi, voditelj Divizije Srednja i Istočna Europa u UniCreditu na godišnjem Euromoney forumu.

„Poslovno okruženje koje se brzo mijenja i izazovi koje nameće digitalni krajolik, uz potrebu stalnog poboljšanja korisničkog iskustva, postali su jedno od najvažnijih područja u koje tvrtke ulažu. Na današnjem konkurentnom tržištu, to su imperativi za tržišne lidere budući da klijenti očekuju da će pružatelji finansijskih usluga pratiti tempo promjena. Kao rezultat toga, interakcije klijenata s njihovim bankama sve više karakterizira rastući stupanj automatizacije kroz digitalne procese“, dodao je Andrea Diamanti, voditelj Odjela korporativnog i investicijskog bankarstva te privatnog bankarstva za Srednju i Istočnu Europu.

Aktivnost spajanja i preuzimanja u bankarskom sektoru srednje i istočne Europe bila je snažna tokom 2018. godine. Prošle smo godine doživjeli kontinuiran uredni izlazak grčkih banaka s tržišta jugoistočne Europe, konsolidaciju u Rusiji među državnim bankama pod vodstvom Centralne banke i najavljenu privatizaciju u Sloveniji i Srbiji. Nakon dinamične 2018. godine, mogli bismo očekivati sličnu snažnu tržišnu aktivnost u 2019. godini koju pokreću tržišta jugoistočne Europe zahvaljujući već najavljenim ponudama i inicijalnim javnim ponudama, smanjenju izloženosti rizicima nekih regionalnih grupa, kao i privatizacijama u pojedinim zemljama (npr. Sloveniji i Srbiji).

REGIJA CIE – KLJUČNI POKRETAČ RASTA ZA UNICREDIT

„Regija CIE i dalje ostaje važan pokretač rasta za Grupu s daljnjom ojačanom vodećom pozicijom i nastavkom snažnog rasta broja klijenata u 2018. godini. Najveći smo zajmodavac u regiji srednje i istočne Europe (64,2 milijarde eura) s 11,7 posto tržišnog udjela (privatno i korporativno bankarstvo) u kreditiranju i čvrstom rastu u posljednjih 5 godina. UniCredit je rangiran kao br. 1 u srednjoj i istočnoj Europi u ukupnoj aktivi te u prvih 5 u većini pojedinačnih zemalja srednje i istočne Europe“, rekao je voditelj Divizije Srednja i Istočna Europa u UniCreditu.

Baza klijenata UniCredita u srednjoj i istočnoj Europi konstantno raste prema cilju od 2,6 milijuna neto novih korisnika do kraja 2019. godine. Kvaliteta portfelja također se poboljšava, a omjer bruto neprihodujućih izloženosti (NPE) smanjen je za 229 baznih bodova (s 8,9 na 6,5 ​​posto) u 9 mjeseci 2018. u odnosu na 9 mjeseci 2017.

Kao rezultat toga, povrat na dodijeljeni kapital u prvih devet mjeseci 2018. iznosi 15,7 posto, što još jednom naglašava snažnu profitabilnost Divizije Srednja i Istočna Europa.

Nadalje, očekuje se da će broj korisnika mobilnog bankarstva porasti s 38,2 posto svih korisnika u trećem tromjesečju 2018. na 47 posto tokom iduće godine.
Uspjeh UniCredita u regiji temelji se na čvrstoj franšizi – jednoj od najvećih i najrazličitijih u srednjoj i istočnoj Europi – sa snažnom lokalnom pokrivenošću i upravljanjem odnosima te sposobnošću da koristi globalne proizvodne linije, usluge koje su „najbolje u klasi“ i znanje Grupe kako bi pružio najbolje usluge svojim klijentima. Tržišna pozicija UniCredita u srednjoj i istočnoj Europi pruža lokalnim bankama značajnu konkurentsku prednost zahvaljujući snažnoj prepoznatljivosti branda, pristupu međunarodnim tržištima, razmjeni najboljih praksi i značajnim ekonomijama razmjera.


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh