Studije nisu apsolutno precizne, ali se tvrdi, kako kaže naučnik, da se ovaj soj širi od 25 do 50-60 posto brže u različitim sredinama, piše 24sata.hr.
– Dijelom je sličan britanskom soju jer ciljano djeluje na protein šiljka, ali ta dva soja imaju različite tačkaste mutacije, koje uzrokuju upravo veću otpornost na vakcine i brže širenje kod južnoafričkog soja – pojašnjava.
No, umiruje zaražene ovim sojem kada je riječ o kliničkoj slici bolesti i smrtnosti.
Koliko se do sada pokazalo, ni ovaj soj sam po sebi nije smrtonosniji od izvornog virusa.
– Nijedan od tih sojeva ne pokazuje značajnu povećanu patologiju, ali može doći do povećane smrtnosti. Ne u smislu da je veća mogućnost da će osoba zaražena južnoafričkim sojem imati teži oblik bolesti i preminuti, nego zato što, a studije su to pokazale, zbog brzog širenja unutar populacije dolazi opet do preopterećenosti zdravstvenog sistema. Simptomi su isti kao i kod zaraze izvornim oblikom virusa, ali se brže pojavljuju i brže se širi i unutar samog organizma, od ćelije do ćelije – kaže Đikić.
Navodi da su vakcine, iako slabije djelotvorne na ovaj soj, i dalje učinkovite što se tiče razvoja težih oblika bolesti.
– I to je najbitnije – poručuje Đikić.
Podsjetimo, u BiH je do sada potvrđen britanski i tzv. češki soj koronavirusa. Južnoafrički soj otkriven je u Hrvatskoj i Sloveniji.
