Stres vam se prikrada, a da toga niste svjesni. A kad to shvatite, može biti prekasno! Možete li spriječiti najgore?
Želite li provjeriti spadate li među “ugrožene” ljude koji mogu stradati, odgovorite na pitanja iz ovog testa.
Većina ljudi kojima prijeti infarkt uopće nije svjesna da svakodnevno napreže um i tijelo do granica koje ne mogu izdržati.
Zbog toga se i govori da neki ljudi živi «ubitačnim tempom», a nisu ni svjesni da ih stres polako nagriza.
Američki liječnik, poznati specijalist za srčane bolesti dr. R. Rosenman tvrdi:
“Način života glavni je razlog što su srčane bolesti najveći «ubojice» građana razvijenih zemalja.”
Ti su ljudi neprestano u pokretu, a kad se fizički odmaraju, njihov um se ponaša kao da je još uvijek na poslu!
Oni stalno razmišljaju što su krivo napravili, brinu što će biti sutra, planiraju…
Zbog toga što im um ne miruje, mnogim ljudima nedostaje energije i stalno se osjećaju umorno i iscrpljeno.
Istraživanje
Stres i bolesti srca
Dr. Rosenman je s dr. Friedmanom istražio postoje li određeni tipovi ljudi koji se tako ponašaju pa su zbog toga osjetljiviji na bolesti srca od drugih.
Izabrali su skupinu od 80 ljudi koji nikada nisu imali dovoljno vremena da naprave sve što su željeli.
Također, pritom su imali snažan poriv da budu uspješni na poslu.
Takvi su ljudi prema njihovom mišljenju tipični kandidati za srčani udar, a nazvali su ih «tipom A».
Stres je bio njihov način života.
Nakon toga odabrali su drugu, takozvanu kontrolnu skupinu potpuno drugačijih ljudi.
Svi su oni imali dovoljno slobodnog vremena i nitko od njih nije ima natjecateljske osobine. Nazvali su ih «tipom B».
Analiza života i zdravlja obje skupine pokazala je da ljudi tipa A sedam puta češće dobivaju infarkt od osoba tipa B.
A njihov način prehrane i uvjeti života bili slični. pa u ćemu je onda razlika?
Nitko iz skupine B
Mnogi su liječnici napravili slična istraživanja da bi utvrdili uzroke bolesti kod ljudi koji dožive srčani udar.
Primjerice u najrazvijenijoj amričkoj državi Kaliforniji, istraživači su deset godina pratili 3.500 dobrovoljaca starih od 30 do 60 godina.
Bili su to poslovni ljudi, službenici velikih banaka i zaposlenici zrakoplovnih kompanija.
Podijelili su ih u podjednake skupine, u jednoj su bile osobe tipa A, a u drugoj tipa B.
Nakon deset godina 250 dobrovoljaca iz obje skupine doživjelo je srčani udar.
Ali od njih je čak 70 posto (175) bilo iz skupine tipa A!
Od ljudi koji su nakon srčanog udara umrli, nitko nije bio iz skupine tipa B.
Ima još mnogo sličnih istraživanja, a u većini od njih ljude koji pripadaju skupini “A” stres brže i teže “uništava”.
Test
Provjerite jeste li među njima:
Da biste provjerili jeste li osoba tipa A, odgovorite iskreno na pitanja koja ovdje objavljujemo s «da» ili «ne».
Kao i u svakom testu, budete li lagali “prevariti” ćete samo sebe!
Odovorite s da ili ne:
. Potiskujete li osjećaje?
. Govorite vrlo glasno?
. Često ste nemirni?
. Mrštite se, psujete, stišćete zube, stežete šake?
. Uživate u nadmetanju s drugima?
. Uvijek želite pobijediti?
. Uzrujava vas gužva u prometu?
. Često se razbjesnite ili uznemirite?
. Ne volite čekati u restoranu, banci…?
. Više volite sami obaviti posao, a ne čekati da ga drugi obave?
. Ne volite ostavljati nedovršene poslove?
. Osjećate li da vrijeme prolazi prebrzo?
. Ponekad radite posao za vrijeme jela ili u kupaonici?
. Poslove želite završiti najbrže što možete?
. Volite li hodati brzo?
. Gledate li često na sat?
. Sami sebi postavljate rokove?
. Bavite se hobijem samo kad nemate nikakvog važnijeg posla?
. Dolazite li na sastanke prerano?
. Rijetko ostajete za stolom nakon večere?
. Često razmišljate o nečem drugom tijekom razgovora?
. Završavate li rečenice umjesto sugovornika?
. Tjerate druge da brže govore?
Objašnjenje:
Ako ste na većinu pitanja odgovorili potvrdno, spadate u ljude tipa A.
Morate razmisliti o svojem načinu života koji vodi prema infarktu i pronaći vrijeme za opuštanje.
Ovdje pročitajte neke savjete:
Opuštanje:
Ako ste osoba tipa A, ovo su savjeti koji vam mogu pomoći da promijenite način života:
Kako ne biste odustali, unaprijed uplatite i dogovorite odlazak na vikend barem jednom mjesečno, te na ljetne i zimske praznike.
Često mijenjajte raspored na poslu, pronađite ljude koji vam mogu pomoći, ne postavljajte fiksne rokove, osigurajte vremensku i novčanu rezervu.
Ne preuzimajte tuđe obveze, radite ono što želite i volite, što vam ide od ruke.
Opuštajte se mentalno i emocionalno, a ne samo fizički. Upišite se na tečaj slikanja, kupite pretplatu za kazalište, posuđujte knjige, pokušajte pjevati, pisati, crtati…
Birajte društvo ili zabavu koja vas nasmijava, koliko god jednostavna i obična bila. Ljudi koji se često spontano smiju ne umiru od infarkta!
Redovito vježbajte (plivanje, ples, sklizanje…)
Bavite se hobijem koji volite jer to potiče desnu stranu mozga i ne izaziva naporno razmišljanje (aktivnost lijeve moždane polutke),piše Aura
