Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ovoga se tjedna našao između čekića i nakovnja, a zbog nemile mu se situacije i opasno zaljuljala fotelja, javlja WSJ. Naime, početkom travnja formalno ističe odredba kojom se ultraortodosknim Židovima omogućavalo izuzeće od vojne službe.
Sekularni dužnosnici inzistiraju na njihovoj mobilizaciji zato što smatraju kako nije korektno da izraelska omladina već mjesecima u Gazi riskira vlastite živote dok država, u ratnome stanju, nekolicini muškaraca vojne dobi omogućava da u sigurnosti dobro očuvanih skloništa proučava vjerske knjige.
S druge strane, pak, Netanyahuovi radikalno desni koalicijski partneri zaziru od poteza kojim bi se njihovom ključnom biračkom tijelu oduzela ne samo sigurnost, već i izdašni financijski poticaji o kojima, tvrde, ovisi i budućnost judaizma kao takvog.
Obje frakcije toliko inzistiraju na svom stavu da su spremne izaći iz vladajuće koalicije i, de facto, srušiti trenutnu vladu, čime bi se „Bibi” našao u velikom problemu jer mu ankete nipošto ne idu u prilog.
Konteksta radi, anketa koju je početkom ožujka proveo izraelska medijska kuća Maariv tvrdi da tek 34 posto Izraelaca Netanyahua smatra „dostojnim premijerske fotelje”, dok bi preko 48 posto ispitanika na toj poziciji radije vidjelo čelnika stranke Nacionalno jedinstvo, Bennyja Gantza.
Većina Izraelaca Netanyahua smatra izravno odgovornim za obavještajno-sigurnosne propuste koji su doveli do najvećeg pokolja Židova od kraja Drugog svjetskog rata, zbog čega je gotovo sigurno da će ga se prvom prilikom pokušati riješiti. S obzirom na gomilajuće optužnice zbog sumnje na korupciju koje mu još uvijek prijete, i zbog kojih je prije manje od godine dana izraelski premijer i pokušao progurati kontroverznu reformu pravosuđa, suton njegove vladajuće karijere značila bi ujedno i njegovu trenutnu političku smrt.
Međutim, ovo je pitanje još jednom podcrtalo suštinski društveni problem s kojim Izrael, od svog osnutka 1948., pokušava izaći na kraj – je li to sekularna ili vjerska država?
Haredi, najkonzervativniji ortodoksni Židovi koji tvrde da njihov sustav vjerovanja vuče korijen još iz doba Mojsija, smatraju da sekularno tumačenje vjere odstupa od vjerodostojnog judaizma te su, zanimljivo, povijesno bili protiv cionizma, kao pokreta za stvaranje države Izrael. Oni, naime, smatraju da je cionizam, baš kao i svaki nacionalizam, loše rješenje za židovsko pitanje, te su sigurnost svoje zajednice tražili u povratku mesije.
Nakon brutalnog terorističkog napada Hamasa 7. listopada, Haredi su se solidarizirali sa sudbinom svojih sunarodnjaka, zbog čega je došlo do naglog porasta ne samo simpatija prema IDF-u, već i dobrovoljnog služenja u izraelskoj vojsci. U prvih 10 tjedana rata, na raspolaganje im se dalo više od 2.000 ultraortodoksnih mladića, i to unatoč tome što iz svjetonazorskih razloga zaziru od službe „bok uz bok” sa ženama.
Do sada je ultraortodoksna zajednica, zbog vjerskih razloga, bila izuzeta iz vojne službe. Međutim, u trenutku osnutka Države Izrael, radilo se o zajednici na koju je opadalo tek pet posto ukupnog stanovništva. Tijekom godina, došlo je do prilično značajne promjene demografske strukture, iz pukog razloga što su ultraortodoksne obitelji u prosjeku imale trostruko više djece od sekularnih, čime je njihova zastupljenost drastično porasla te se danas kreće oko 13 posto. Upravo zato, sekularni Židovi smatraju da izuzeće njihovih ultraortodoksnih sunarodnjaka iz vojne službe više nije održivo, a tom argumentu posebnu težinu daje činjenica da se zemlja već mjesecima nalazi u jednom od najkrvavijih ratova u novijoj povijesti te države.
Za sada, izraelski Vrhovni sud Netanyahuovoj je vladi dao privremenu odgodu, u nadi da će se kroz sljedećih mjesec dana pronaći kompromis. Dodatnu dimenziju urgentnosti cijele situacije daje i prijetnja da će se tada obustaviti financiranje vjerskih škola, što je posebno razbjesnilo ultradesne koalicijske partnere izraelskog premijera, prenosi jutarnji.
