Svijet

Putin poništio dekret podrške suverenitetu Moldavije

Predsjednik Rusije Vladimir Putin opozvao je u utorak dekret iz 2012. koji je djelomično podupirao suverenitet Moldavije u rješavanju budućnosti Transdnjestrije – separatističke regije koja graniči s Ukrajinom i u kojoj Rusija drži trupe.

Vladimir Putin - Avaz

Dekret, koji je uključivao komponentu Moldavije, ocrtao je rusku vanjsku politiku prije 11 godina koja je pretpostavljala bliže odnose Moskve s Europskom unijom i Sjedinjenim Državama.

Naredba kojom se poništava dokument iz 2012. objavljena je na web stranici Kremlja i navodi da je odluka donesena kako bi se “osigurali nacionalni interesi Rusije u vezi s dubokim promjenama koje se događaju u međunarodnim odnosima”. To je dio niza protuzapadnih poteza koje je Putin najavio u utorak.

Moldavski predsjednik zajedničke kontrolne komisije u sigurnosnoj zoni oko Transdnjestrije Alexandru Flenchea rekao je da otkazivanje ne znači da Putin napušta pojam moldavskog suvereniteta.

– Ukaz je politički dokument koji provodi koncept vanjske politike Rusije, rekao je Flenchea za Publika-TV. Moldavija i Rusija imaju temeljni politički sporazum koji predviđa međusobno poštivanje teritorijalnog integriteta naših zemalja.

Kremlj je priopćio da su odnosi Rusije s Moldavijom, koja je prošli tjedan odobrila novog prozapadnog premijera koji je obećao da će nastojati pridružiti se EU, vrlo napeti. Optužio je Moldaviju za provođenje antiruske agende.

Uklještenu između Rumunjske i Ukrajine, Moldaviju, jednu od najsiromašnijih nacija u Europi, od 2020. predvodi predsjednica Maia Sandu uz snažnu potporu SAD-a i Europske unije. Američki predsjednik Joe Biden susreo ju je u utorak u Poljskoj i potvrdio svoju potporu.

Dekretom iz 2012. Rusija se obvezuje na traženje načina za rješavanje separatističkog pitanja “na temelju poštivanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i neutralnog statusa Republike Moldavije u određivanju posebnog statusa Transdnjestrije”.

Ruski govornici Transdnjestrije odvojili su se od Moldavije 1990. godine, godinu dana prije raspada Sovjetskog Saveza, zbog straha da će se Moldavija spojiti s Rumunjskom, čiji jezik i kulturu uglavnom dijeli.

Kratki rat suočio je novonastalu neovisnu Moldaviju sa separatistima 1992. Ali praktički nije bilo nasilja u proteklih 30 godina, s ruskim “mirotvorcima” koji su još uvijek raspoređeni na malenom komadiću zemlje, koji nema međunarodno priznanje. Ministarstvo vanjskih poslova Moldavije priopćilo je da će “pažljivo proučiti” dokument, piše Hina.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh