Svijet

Plan raspodjele WHO-a mogao bi ostaviti siromašne zemlje bez vakcine do 2024. godine

Globalna šema za isporuku vakcina protiv koronavirusa siromašnijim zemljama suočava se s vrlo visokim rizikom od neuspjeha, što potencijalno ostavlja nacije koje broje milijarde ljudi bez pristupa vakcinama do 2024. godine, kažu interni dokumenti.

Program COVAX Svjetske zdravstvene organizacije glavna je globalna šema za imunizaciju ljudi u zemljama sa siromašnim i srednjim prihodima širom svijeta protiv koronavirusa. Cilj mu je isporučiti najmanje dvije milijarde doza vakcina do kraja 2021. godine kako bi se pokrilo 20% najugroženijih ljudi u 91 zemlji sa siromašnim zemljama i srednjim prihodima, uglavnom u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.

No, u internim dokumentima koje je pregledao Reuters, promoteri šeme kažu da se program bori sa nedostatkom sredstava, rizika opskrbe i složenih ugovornih aranžmana koji bi mogli onemogućiti postizanje njegovih ciljeva.

“Rizik od neuspjeha u uspostavljanju uspješnog pogona COVAX-a vrlo je visok”, kaže interni izvještaj odbora Gavi, saveza vlada, kompanija za lijekove, dobrotvornih organizacija i međunarodnih organizacija koje organiziraju globalne kampanje imunizacije. Gavi zajedno sa WHO vodi COVAX.

Izvještaj i drugi dokumenti koje je pripremio Gavi raspravljaju se na sastancima odbora Gavija od 15. do 17. decembra.

Neuspjeh postrojenja mogao bi ostaviti ljude u siromašnim zemljama bez pristupa vakcinama do 2024. godine, kaže se u jednom od dokumenata.

Rizik od neuspjeha je veći jer je šema postavljena jako brzo, djelujući na “neistraženoj teritoriji”, kaže se u izvještaju.

Gavi je prošlog mjeseca angažirao Citigroup da pruži savjete o ublažavanju finansijskih rizika, prenosi “Klix“.

U jednom memorandumu od 25. novembra, koji je uključen u dokumente predate odboru Gavi, savjetnici Citija rekli su da je najveći rizik za taj program klauzula u ugovorima o snabdijevanju koje omogućavaju zemljama da ne kupuju vakcine rezervisane putem COVAX-a.

Potencijalna neusklađenost između ponude i potražnje vakcina “nije komercijalni rizik koji tržište ili MDB-ovi efikasno ublažavaju”, napisali su savjetnici Citi-a, pozivajući se na multilateralne razvojne banke poput Svjetske banke.

“Stoga se to mora ublažiti pregovorima o ugovoru ili kroz Gavi-ov nivo apsorpcije rizika kojim pažljivo upravlja struktura upravljanja.”

Upitan o dokumentima, glasnogovornik Gavija rekao je da oni ostaju uvjereni da mogu postići svoje ciljeve.

“Bilo bi neodgovorno ne procjenjivati ​​rizike koji su svojstveni tako masovnom i složenom poduhvatu i ne stvarati politike i instrumente za ublažavanje tih rizika”, dodao je.

Bogate zemlje, koje su rezervirale većinu trenutno dostupnih zaliha vakcina protiv koronavirusa, također planiraju donirati višak doza siromašnim zemljama, iako nije jasno da li bi to bilo putem COVAX-a.

Da bi ispunili svoj cilj imunizacije najmanje 20% ljudi u siromašnim zemljama sljedeće godine, iz COVAX-a kažu da su im potrebne 4,9 milijardi dolara uz 2,1 milijardu dolara koje su već prikupili.

Ako su cijene vakcina više od predviđenih, isporuka kasni ili se dodatna sredstva ne prikupe u potpunosti, ustanova se suočava s mogućnošću neuspjeha, kaže se u dokumentima.

Do sada su Velika Britanija i zemlje Evropske unije glavni donatori COVAX-a, dok Sjedinjene Države i Kina nisu preuzele financijske obveze. Svjetska banka i druge multilateralne financijske institucije nude povoljne kredite siromašnim zemljama kako bi im pomogle da kupe i distribuiraju vakcine putem COVAX-a.

COVAX također prima sredstva od privatnih donatora, uglavnom fondacije Billa i Melinde Gates.

Ali čak i pod najboljim financijskim uvjetima, COVAX bi se i dalje mogao suočiti s neuspjehom zbog nesrazmjernih financijskih rizika izazvanih složenim procesom dogovora.

COVAX potpisuje avansne ugovore o kupovini sa kompanijama za zalihe vakcina koje moraju platiti donatori ili zemlje primateljice koje imaju sredstva da ih priušte.

Ali prema klauzulama uključenim u ugovore o COVAX-u, države bi i dalje mogle odbiti kupiti unaprijed naručene količine ako preferiraju druge vakcine ili ako ih uspiju nabaviti putem drugih šema, bilo brže ili po povoljnijim cijenama.

Postrojenje bi se moglo suočiti i sa gubicima ako zemlje ne budu mogle platiti svoje narudžbe, ili čak ako se kolektivni imunitet razvije prebrzo, čineći vakcine nepotrebnim, navodi se u izvještaju Citigroup. Predložila je strategiju za ublažavanje ovih rizika, uključujući promjene u ugovorima o snabdijevanju.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh