Svijet

Maske kao drugo lice korona virusa

Među najvidljivijim preventivnim mjerama u zaštiti od širenja korona virusa je nošenje maski za lice koje su u Kini prodavane na stotine miliona primjeraka dnevno. Međutim, stručnjaci tvrde da maske nisu od velike pomoći protiv respiratornih bolesti poput gripe i COVID-19, pišu svjetski mediji.

No image - Haber.ba

Oduzimanje resursa zdravstvenim radnicima

Maske za lice postale su gotovo sinonim širenja korona virusa, no one zapravo ne čine mnogo u zaštiti, piše Njujork tajms (The New York Times) ističući da je većina hirurških maski previše labava da bi spriječila udisanje virusa.

List napominje da je prije nekoliko dana glavni američki hirurg pozvao javnost da prestane kupovati i praviti zalihe maski, upozoravajući da to neće pomoći protiv širenja korona virusa, ali da će oduzeti važne resurse zdravstvenim radnicima, piše “Slobodnaevropa“.

Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti i stručnjaci za zarazne bolesti ne preporučuju nošenje maski ljudima koji su zdravi, tvrdeći da maske mogu spriječiti širenje virusa ukoliko ih nose osobe koje su zaražene. Preporučuju se i zdravstvenim radnicima i osobama koje u bolnicama ili kod kuće njeguju bolesne ljude, navodi Njujork tajms.

Bez čvrste garancije

Maske za lice će vjerojatno malo značiti onima koji se samo šetaju gradom ili se voze glavnim gradskim prijevozom, napisao Gardijan (The Guardian) ističući kako nošenje maske sigurno nije čvrsta garancija da se osoba neće razboljeti. Stručnjaci tvrde da se virusi mogu prenijeti i preko očiju, a sitne virusne čestice poznate kao aerosoli, mogu prodrijeti kroz maske.

Međutim, dodaju britanski dnevnik, maske su djelotvorne u hvatanju kapljica, što je glavni put prenošenja korona virusa, a neka su istraživanja procijenila otprilike petostruku zaštitu nasuprot nepostojanju prepreka, mada druga istraživanja tvrde da je ta stopa zaštite mnogo niža.

U tekstu se navodi da neke bolničke smjernice definišu mogućnost zaraze ako osoba provede 10 minuta ili duže sa inficiranim osobom koja kiše ili kašlje i to u radijusu unutar 1,8 metara. Međutim, dodaje Gardijan, moguće je zaraziti se kraćim interakcijama ili čak “preuzimanjem virusa” sa onečišćenih površina, iako se smatra da je to manje uobičajen put prenošenja.

Gardijan također ističe da se vakcina protiv novog korona virusa ne može očekivati prije roka od godinu dana. Naučnici su krenuli ubrzano da razvijaju vakcine i nekoliko timova sprovodi testiranja, ali ispitivanja potrebna prije nego što komercijalna vakcina krene u upotrebu su dugotrajan proces – a neophodna su da bi se mogle uočiti čak i rijetke nuspojave.

Psihološki razlozi

S obzirom na to da trenutno nema vakcina protiv korona virusa, najjače preporučeno oružje su osnovne preventivne mjere poput pranja ruku i dezinfekcije površina, no jednostavnost tih preporuka vjerovatno uznemiruje ljude koji žele učiniti više da bi se zaštitili pa ne čudi da im maske za lice nedostaju, ocjenjuje magazin Tajm (The Time).

“Čini se nekako intuitivno očiglednim da će ako stavite nešto – bilo šal ili masku preko nosa i usta – to filtrirati neke od tih virusa koji lebde vani”, rekao je dr. Vilijem Šafner (William Schaffner), profesor medicine u Odjelu zaraznih bolesti na Univerzitetu Vanderbilt, dodajući kako je jedini problem što to nije efikasno protiv respiratornih bolesti poput gripe i COVID-19.

Nauka, prema preporukama Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), kaže da hirurške maske neće spriječiti korisnika da udiše sitne čestice u zraku što može izazvati infekciju. CDC također ne preporučuje N95 respirator – čvrsto prianjajuće maske dizajnirane za filtriranje 95% čestica iz zraka koji udišete – za upotrebu, osim za zdravstvene radnike.

Ali ljudi i dalje kupuju i nose maske, ukazuje Tajm i dodaje da neki vjeruju da nošenje maske umanjuje mogućnost češćeg dodirivanja nosa i usta, iako nema podataka koji to potvrđuju, dodaje Šafner. Ostali razlozi su čisto psihološki i jedan proizilazi iz straha od gubitka kontrole nad virusom o kome se malo zna te, ističe Šafner dodajući da nošenje maske pojedincu “daje veći osjećaj kontrole u ovoj inače nekontrolisanoj situaciji.”

Lin Bufka (Lynn Bufka), klinička psihologinja i viša direktorica za praksu, istraživanje i politiku pri Američkom psihološkom udruženju, pretpostavlja da se ljudi lijepe za maske iz istog razloga kao što kucaju u drvo ili izbjegavaju da hodaju ispod merdevina, te je u tom smislu, kako kaže, nošenje maske više kao “sujevjerno ponašanje”. Bufka naglašava i da “gledati ljude oko sebe kako nose maske također može pojačati anksioznost zbog korona virusa jer čini se kao da se virus nalazi u blizini i širi se, čak i ako nije”.

Milionske prodaje

Uprkos preporukama stručnjaka o neučinkovitosti maski za lice, društvene mreže obiluju slikama velikog broja ljudi koji ih nose u javnosti, te videozapisima s tutorijalima koji objašnjavaju kako pojedinac može sam da napravi masku, piše Indipendent (The Independent).

List podsjeća da su hirurške maske prvi put uvedene u bolnicama krajem 1700-ih, ali se nisu koristile u javnosti sve do izbijanja Španske gripe 1919. S pojavom korona virusa, potražnja za hirurškim maskama za lice u Kini u jednom trenutku dostigla je kumulativnih 200 miliona maski dnevno.

U Velikoj Britaniji ljudi također masovno kupuju maske pa su nedavno, dodaje Indipendent, londonske apoteke izvještavale da prodaju po šest paketa “sigurnih i zvučnih” hirurških maski za lice. Amazon je također napravio rasprodaju proizvoda navedenog kao “antivirusne maske”.

Institucije javnog zdravstva u Velikoj Britaniji sugerišu da nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili učinkovitost nošenja maski za lice koje se, smatraju stručnjaci “moraju ispravno nositi, često mijenjati, pravilno uklanjati na sigurno i koristiti u kombinaciji s dobrim univerzalnim higijenskim ponašanje”. Ako se ne nose pravilno i ako nisu pričvršćene , to znači da bakterije mogu lako doći do nosa i usta.

Studija iz 2008. objavljena u Međunarodnom časopisu zaraznih bolesti utvrdila je da je “usklađenost” s pravilnom upotrebom maski bila manja od 50 odsto, što znači da polovina ljudi u studiji nije nosila maske prema uputama. Također, dodaje Indipendent, studija iz 2014. godine provedena nakon izbijanja SARS-a gdje su maske također bile popularne u Aziji, pokazala je neuvjerljive rezultate o njihovoj učinkovitosti.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh