Svijet

Analitičari o izborima: Desničari i populisti ipak nisu ostvarili najave

Veća izlaznost koja je obilježila evropske izbore pokazuje jačanje vjere građana u demokratski proces, ocijenili su politički analitičari koji su također istaknuli da desne i populističke stranke nisu ostvarile rezultat kakav su uoči izbora najavljivale.

Evropski parlament - Anadolija

Advertisements

Prema projekcijama budućeg saziva Evropskog parlamenta na temelju djelomičnih rezultata iz država članica, dvije najjače stranke ostaju Evropska pučka stranka sa 178 mandata, 38 manje nego dosad, i socijalisti sa 153 zastupnika, 34 manje nego u dosadašnjem sazivu.

Liberali su treća po snazi skupina koja zajedno sa zastupnicima s liste francuskog predsjednika Emmanuela Macrona ima 109 mandata, 40 više nego dosad. Zeleni su dobili 64 mandata,12 više nego dosad.

“Povratak vjere u demokraciju kakvu imamo”

Historičar Tvrtko Jakovina rekao je za “Hinu” kako je dobar pokazatelj velika izlaznost koja predstavlja “povratak vjere u demokraciju kakvu imamo” i koja podrazumijeva nužnost sudjelovanja na izborima.

Na izbore je izašlo više od 51 posto glasača u EU, što je najviše od prvih izravnih izbora 1979. kad je izlaznost iznosila gotovo 62 posto i od tada padala. Prije pet godina iznosila je svega 42,61 posto.

On je istaknuo i kako su se, iz perspektive nekoga “ko se bojao puno strašnijeg rezultata”, dogodili ohrabrujući pokazatelji.

“S obzirom na to kakvi su se sve procesi događali, poput krize vodstva i savezništva u Evropi, te kako je evropski projekt ostao sam između Vladimira Putina, mijenjajuće Amerike i s treće strane rasta režima u različitim dijelovima svijeta koji su nacionalistički i sebični, smatram da se Evropa nije promijenila, dapače, pojačala je svoje tradicionalne vrijednosti”, smatra Jakovina.

Dodao je kako se nije ostvarilo ono što se najavljivalo da bi se moglo dogoditi, da se “populističke, ekstremne i krajnje destruktivne stranke nametnu kao jako dominantne i vidljive na europskoj političkoj pozornici”.

“Kriza lijevih stranaka”

Zaključio je kako u Evropi postoji kriza lijevih stranaka, no da se ti glasovi nisu prelijevali “potpuno suprotnim strankama” jer su Zeleni jednim dijelom preuzeli ulogu ljevice.

“Zelene teme očito odražavaju ono što naš svijet živi, samo mi u malim zemljama, zatvorenima u vlastite nacionalizme, to ne vidimo, ali globalno zagrijavanje je velik problem” protiv kojeg se nemoguće boriti nacionalnim politikama, smatra taj historičar.

Politički analitičar Žarko Puhovski referirao se također na bolje rezultate Zelenih, rekavši kako “ljudi u svijetu polako shvaćaju što su problemi budućnosti i ne žive, kao u Hrvatskoj, na razini Domovinskog rata i NOB-a”.

Puhovski je za “Hinu” rekao kako izbori pokazuju da su konzervativci i dalje najjači u Evropi, da ljevica slabi “ali ne može nestati”, a da jačaju populizam i krajnja desnica, iako je mislio da će oni ostvariti bolji rezultat.

Oko budućeg formiranja Europske komisije Puhovski prognozira “velike igre” u kojima bi Zeleni i liberali mogli imati “ucjenjivačku ulogu”.

“Bit će jako dugog natezanja”, predviđa Puhovski.

Višeslav Raos smatra kako gubici pučana i socijalista, koji su u prošlom sazivu samostalno mogli formirati većinu u parlamentu u kojem sjedi 751 zastupnik, znače da Manfred Weber, vodeći kandidat EPP-a za predsjednika Evropske komisije, više nije glavni favorit za tu funkciju.

Za natpolovičnu većinu treba imati 376 mandata te EPP i socijalisti više nemaju većinu koju su imali dosad, ali ako im se pridruže liberali, imali bi uvjerljivu većinu od 440 mandata.

“Liberali (ALDE) lukavo prije izbora nisu htjeli ići samo s jednim, nego s više ‘spitzenkandidata’, upravo pretpostavljajući da će socijalisti i pučani izgubiti glasove i da se neće moći samostalno dogovoriti. Oni ovdje ulaze kao treći igrač koji će balansirati i moći tražiti određene ustupke”.

Iako je očekivao rast Zelenih zbog krize socijaldemokracije u nizu evropskih zemalja i sve većeg angažmana mladih oko ekoloških tema, Raos smatra kako će liberali lakše pronaći “ekonomski jezik” s pučanima nego Zeleni i time biti važniji faktor u formiranju buduće većine.

Zaključio je kako evroskeptične stranke, iako su zabilježile bolji rezultat nego na prošlim izborima, “neće destabilizirati EU” i njenu integraciju, a da će se i pokazati hoće li neke od tih grupacija moći surađivati i uopće zadovoljiti uvjete za formiranje novog kluba.

Za to je potrebno imati najmanje 25 zastupnika iz najmanje sedam država članica.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh