Suočen s prijetnjom američke kopnene operacije, Iran pojačava odbrambene aktivnosti oko svoje najveće naftne luke, istovremeno prijeteći napadima na širi spektar ciljeva u Perzijskom zaljevu te pokrećući masovnu kampanju regrutacije koja podsjeća na rat s Irakom iz osamdesetih godina, piše Wall Street Journal.Ove mjere uslijedile su nakon što je predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) naredio raspoređivanje hiljada marinaca i vazdušno-desantnih snaga na Bliski istok. Iako nije direktno najavio slanje kopnenih trupa, ovakvo raspoređivanje pruža Sjedinjenim Američkim Državama više opcija za napade ili upade, što je dodatno potaknulo pripreme i izazvalo talas novih prijetnji iz Teherana. Analitičari i poznavaoci iranske vojne strategije smatraju da se zemlja priprema za intenzivan sukob, koji bi joj mogao omogućiti da nanese ozbiljnije gubitke nego u suočavanju s nadmoćnim vazdušnim snagama SAD-a i Izraela.
Iran dodatno utvrđuje odbranu na ostrvu Kharg, ključnom naftnom terminalu i mogućem epicentru bilo kakve kopnene operacije, izjavio je Ibrahim Azizi (Ebrahim Azizi), predsjednik parlamentarne Komisije za nacionalnu sigurnost. Nakon obilaska ostrva, Azizi je naveo da mjere uključuju jačanje sistema navođenih projektila, postavljanje mina duž obale, kao i miniranje postrojenja.
Vojni analitičari procjenjuju da su na mnogim ostrvima izgrađeni tuneli te da se Iran priprema za njihovu odbranu uz upotrebu projektila i drugog naoružanja. Proiranske milicije u Iraku već su demonstrirale korištenje FPV dronova, kojima Korpus čuvara islamske revolucije raspolaže u velikim količinama, a koji predstavljaju značajnu prijetnju američkim snagama.
Širenje sukoba kao sredstvo odvraćanja
Režim je nagovijestio da će njegova strategija odbrane uključivati širenje sukoba na cijelu regiju kako bi se značajno povećala cijena eventualnog napada.
Teheran, koji je već uspio zaustaviti veliki dio izvoza nafte iz zaljeva i napadao postrojenja i aerodrome, poručio je susjednim državama da će, u slučaju napada na njegova ostrva, proširiti ciljeve i na naftne platforme na moru, kako navode iranski i arapski zvaničnici. Također je zaprijetio napadima na ključnu infrastrukturu, uključujući elektrane i postrojenja za desalinizaciju.- Iran namjerava svako američko iskrcavanje učiniti što skupljim i politički neodrživim – rekla je Sanam Vakil, direktorica programa za Bliski istok i Severnu Afriku u londonskom institutu Chatham House.
– Očekujem da će Iran prvo pokušati da izvede masovne napade dronovima kako bi nanio što veću štetu, a zatim proširiti odmazdu na susjedne zemlje.”
Prema procjenama, uključujući i one instituta New Lines u Vašingtonu, Iran raspolaže s oko milion aktivnih i rezervnih vojnika. Među njima je približno 190.000 visoko motivisanih pripadnika Korpusa čuvara islamske revolucije. Iako je veliki dio vojske slabije obučen i opremljen zastarjelim naoružanjem, prednost im daju planinski teren i dugogodišnje iskustvo u asimetričnom ratovanju protiv Izraela i SAD-a putem regionalnih milicija.Mornarica Revolucionarne garde, koja raspolaže stotinama malih i brzih plovila opremljenih projektilima, torpedima i minama, godinama ometa plovidbu u Perzijskom zaljevu, a 2016. godine je nakratko zarobila deset američkih mornara.
Analitičari razmatraju mogućnost američke operacije koja bi uključivala invaziju na ostrvo Kharg s ciljem preuzimanja kontrole nad iranskim naftnim izvorima. Druge opcije podrazumijevaju zauzimanje iranskih ostrva u Hormuškom moreuzu, poput Abu Muse, na koju pravo polažu i Ujedinjeni Arapski Emirati, ili izvođenje napada specijalnih snaga radi zaplijene obogaćenog uranija.
Kris Long (Chris Long), bivši oficir britanske mornarice, smatra da bi Iran mogao lansirati balističke projektile i dronove s ostrva Qeshm u Hormuškom moreuzu ili iz Bušehra, najbliže luke Khargu, ali da bi napadi mogli doći iz bilo kojeg dijela Irana. Gleb Irisov (Gleb Irisov), bivši oficir ruskih vazdušnih snaga koji je sarađivao s iranskim trupama u Siriji, procjenjuje da bi iranske snage iz utvrđenih tunela napadale osvajače FPV dronovima i prijenosnim protivvazdušnim projektilima.
– Tu nema polovičnih rješenja – rekao je Irisov.
– SAD bi morao da iskrca više od 100.000 vojnika duž cijele obale kako bi odbranio i osigurao ta ostrva i moreuz. Svaki drugi pristup rezultovao bi ogromnim američkim gubicima.”
Mobilizacija na domaćem terenu
Vlasti dodatno zaoštravaju situaciju unutar zemlje. Stanovnici Isfahana izvijestili su o novim kontrolnim punktovima koje su postavile maskirane sigurnosne snage.
Pokrenuta je i kampanja regrutacije pod nazivom “Janfada” (Žrtva), kojom se pozivaju dobrovoljci za učešće u odbrani. Revolucionarna garda također uključuje i djecu od 12 godina za pomoćne poslove poput pripreme hrane, medicinske podrške i rada na kontrolnim punktovima.Defa Press, medij povezan s iranskim Ministarstvom odbrane, objavio je regrutacioni plakat na kojem su nasmijani tinejdžer i djevojka s hidžabom, dok američka nevladina organizacija Aktivisti za ljudska prava u Iranu navodi da je zaprimila izvještaje o djeci ubijenoj na kontrolnim punktovima.
– S obzirom na entuzijastičan odziv našeg dragog naroda, odlučili smo da stvorimo uslove u kojima svako zainteresovan može preuzeti ulogu u odbrani domovine u skladu sa svojom stručnošću i sposobnostima – rekao je Rahim Nadali iz Revolucionarne garde.
Ujedinjeni protiv vanjskog neprijatelja
Teško je procijeniti koliki bi se broj Iranaca odazvao pozivu na mobilizaciju, iako agencija Fars, bliska Gardi, navodi brojke koje dosežu nekoliko miliona.
Ipak, invazija bi vjerovatno izazvala snažan nacionalni odgovor među inače podijeljenim stanovništvom,pišeAvaz
– Ovo je partija pokera s visokim ulozima – rekao je Bob Harward, penzionisani američki mornarički specijalac.
Azam Džangravi (Azam Jangravi), aktivistkinja koja je napustila Iran nakon protesta protiv obaveznog nošenja hidžaba, navodi da je u početku podržavala vazdušne napade na iranske lidere, ali je promijenila stav nakon prijetnji o okupaciji iranskih ostrva.
– Teritorijalni integritet je crvena linija za većinu Iranaca, bez obzira na to da li podržavaju režim ili su protiv njega – poručila je.
