Iz reportaže objavljene u listu Neue Zürcher Zeitung saznajemo da su Srbi na sjeveru Kosova lojalni Srbiji, a potom: “Nigdje se neriješeno nasljeđe kosovskog sukoba ne manifestira tako jako kao na sjeveru Kosova i u Preševskoj dolini.”
Autorica prenosi svoje dojmove iz Preševa: “Tko tamo sjedi u kafiću, šeta tržnicom ili pita za put osjeća se kao da je prije na Kosovu nego u Srbiji. Na sve strane se govori albanski, srpski se jedva čuje.” Ali u članku se zaključuje da Albancima ipak nije lako u gradu.
Autorica citira gradonačelnika Preševa Shqiprima Arifija: „Ljudi u Preševu sebe smatraju Kosovarima.” Novinarka naglašava da je s Arifijem razgovarala na njemačkom jeziku jer je on odrastao u Njemačkoj, a u Preševo, rodni grad njegovih roditelja, je došao prije 20 godina.
U tekstu se prenosi Arifijeva izjava da „srpska vlada ne uspijeva uvjeriti Albance iz Preševa da su tu poželjni”, nego da ih se čak diskriminira. Iznosi se i što je prethodilo sadašnjem stanju: bojkot popisa stanovništva u Srbiji 2011. i reakcija države koja je smanjila izdatke za albanske općine te ukinula neke autobusne linije. Arifi je rekao da se to ne smije ponoviti i zato su pozvali Albance da sudjeluju na sljedećem popisu stanovništva.
Albanska zastava u osnovnoj školi
Autorica je posjetila i osnovnu školu u Preševu, za koju kaže da je s 1.300 albanske djece jedna od najvećih u Srbiji. Razgovarala je i s direktoricom Fitore Sahiti. „Našim nastavnicima nije dozvoljeno da predaju povijest Kosova i govore o neovisnosti”, navode se njene riječi.
U članku se dodaje da na nastavi povijesti i glazbenog nije dopušteno korištenje udžbenika i drugih materijala iz Albanije ili s Kosova, pa djeca uče iz jugoslavenskih udžbenika iz osamdesetih godina. Novinarki je direktorica pokazala albanske zastave koje su crtala djeca za 28. studeni, albanski „Dan zastave”. „To zapravo nije dozvoljeno. Direktorica stavlja ruku pred usta i kaže: ‚Vlasti nam tu gledaju kroz prste‘.”
Iz teksta saznajemo da škola zapošljava 156 prosvjetnih radnika od kojih su petoro Srbi jer je i srpski obvezan predmet, a svi ostali drže nastavu na albanskom.
Pravnik bez šanse
Autorica reportaže je razgovarala i s Fisnikom Islamijem, koji je s 26 godina završio pravni fakultet u Tirani i želio postati sudac u Preševu. No sada, u dobi od 37 godina, ovaj otac troje djece se namjerava odseliti u Njemačku. On se više puta prijavljivao na natječaje na sudovima u Preševu, no nikada nije primljen na posao – iako je imao najbolje ocjene i odvjetničku licencu iz Beograda.
„Ne mogu sa sigurnošću reći, nemam dokaze, ali vjerujem da je to zbog toga što sam Albanac”, rekao je Islami za švicarski list. Kako se nadalje ističe, u općini su iznijeli podatak da su među sucima u Preševskoj dolini njih deset Srbi, a samo dva Albanci.
„Iako Albanci Preševske doline čine većinu, najveći dio radnih mjesta u javnim službama popunjen je Srbima”, piše u članku objavljenom u NZZ-u.
„Ali oni nas neće”
Autorica na tržnici susreće seljaka Banusha Jasharija, koji priča da je njegovih četvero djece završilo fakultete na Kosovu i da tamo i rade. „‚Ovdje za njih nema posla. Nedostaju radna mjesta, a to malo što ih ima zauzeli su Srbi, u Elektroprivredi i u policiji‘, kaže Jashari.” I dodaje kako bi želio da se Preševo pripoji Kosovu, ali da ih „oni neće”.
Novinarka onda objašnjava kako je nastao plan Vučića i Thacija o razmjeni Preševa za sjever Kosova, a onda i kako je propao zbog bojazni Velike Britanije i Njemačke da bi to moglo stvoriti nove apetite za pomicanje granica na Balkanu, prenosi DW.
Skenderbeg u uredu zastupnika
Novinarka je potom otputovala u Bujanovac, gdje je posjetila jedinog albanskog zastupnika u srbijanskoj Skupštini Shaipa Kamberija. Opisuje njegov ured u kojem na zidu visi portret albanskog nacionalnog junaka Georga Kastriote Skenderbega. Kamberi za NZZ kaže: „Nije lako. Osjećam da tamo nisam dobrodošao.”
On objašnjava da je njegova motivacija za političko djelovanje bila borba za prava manjina u Srbiji. I da još uvijek vjeruje u tu borbu.
Na pitanje novinarke bi li promjena granica bila rješenje, Kamberi odgovara: „Ljudi u Preševskoj dolini to već dugo žele. Načelno to još uvijek smatram dobrom idejom. Ali to nije realno.” On objašnjava da je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić „autokrat i neuračunljiv u svom djelovanju”. „Tako su pregovori jedva mogući”, kaže zastupnik za NZZ.
Prema njegovim riječima, koje prenosi autorica reportaže u švicarskom listu, neophodno je Preševska dolina bude jedna od tema pregovora između Beograda i Prištine. „Plaćamo visoku cijenu loših odnosa između dviju zemalja”, kaže Shaip Kamberi, a prenosi reporterka švicarskog lista Neue Zürcher Zeitung Adelina Gashi.
