Region

Otvara li Hrvatska Zapadnom Balkanu vrata EU?

Na kongresu Europske pučke stranke u Zagrebu će jedna od tema biti i pitanje europske perspektive za zemlje Zapadnog Balkana. Europski pučani očekuju da će Hrvatska tu imatu važnu ulogu.

Kongres Europske pučke stranke (EPP) koji se 20. i 21. studenog održava u Zagrebu biti će “poseban”, uvjeren je David McAllister, potpredsjednik EPP-a i predsjednik Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta (EP). S jedne će se strane na njemu rješavati važna kadrovska pitanja, birat će se novi predsjednik stranke – to će po svoj prilici biti Donald Tusk – i novo predsjedništvo. S druge strane će na kongresu biti rasprava o nekim strateškim političkim opredjeljenjima, a to su “u pravilu vrlo žive rasprave”. Djelomice i s pogledom usmjerenim na predstojeće predsjedavanje Hrvatske Vijećem Europske unije (od 1.1.2020.) će i pitanje europske integracije zemalja Zapadnog Balkana biti naglašeno, prenosi DW.

Raznolika demokršćanska obitelj

Već desetljećima Europska narodna stranka (EPP) ima ključnu ulogu u oblikovanju politike EU. To je posebno vidljivo bilo u posljednjem izbornom razdoblju kada su iz redova te europske stranke bili predsjednici i Europske komisije (Jean Claude Juncker), i Europskog parlamenta (Antonio Tajani) i Europskog savjeta (Donald Tusk). Jedan od razloga za to je svakako i heterogenost stranke koja je u stvari stranačka grupacije odnosno “stranačka obitelj”, kako njeni predstavnici vole sami sebe prikazivati. Na taj način se pokriva široki spektar političkih pozicija što onda u konačnici dovodi do velikog broja zastupnika u Europskom parlamentu (EP).

Tu su kršćanski demokrati njemačkog tipa, kojima su važna načela socijalne tržišne privrede, skandinavske liberalne stranke kojima je prije svega važno nesmetano funkcioniranje privrede, pa sve do nacionalno konzervativnih stranaka poput hrvatskog HDZ-a ili mađarskog Fidesza. No po riječima McAllistera, ono što sve te stranke povezuje su “zajedničke vrijednosti poput opredjeljenosti za demokraciju, poštovanje načela pravne države i zaštite ljudskih prava, socijalnu tržišnu privredu i opredjeljenost za transatlantsku suradnju sa SAD”. Uz to je važna i “opredijeljenost za europske integracije”, naglašava McAllister u razgovoru za DW.

Europski autogol na Zapadnom Balkanu

No upravo kada je riječ o procesu europske integracije, tu je Europska unija iznevjerila vlastita obećanja odlukom o odgađanju započinjanja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, smatra Thomas Bickl, stručnjak za Zapadni Balkan sa Sveučilišta Duisburg-Essen. “To je nesumljivo težak udarac kako za te dvije zemlje, tako i za vjerodostojnost čitave Europske unije”, kaže Bickl u razgovoru za DW.

Po njegovim se riječima na susretu EU na vrhu sredinom listopada o tome vodila vrlo burna rasprava, pri čemu je prije svih francuski predsjednik Emmanuel Macron bio žestoko kritiziran zbog svog nekompromisnog stava, ali na kraju ništa nije pomoglo. To odgađanje predstavlja autogol koji je EU sama sebi zabila i otvara dodatni prostor Rusiji i Kini za širenje njihovog utjecaja na zemlje Zapadnog Balkana, napominje Bickl.

Predsjednik Odbora za vanjsku politiku EP McAllister također smatra da je odgađanje pristupnih pregovora bila “kriva odluka” i “velika greška”, no naglašava kako su za nju bile samo tri zemlje, Francuska, Nizozemska i Danska, u kojima su na vlasti stranke koje nisu dio EPP-a. “Naša stranka je ostala vjerna datoj riječi i onome što je dogovoreno. Mi smo, za razliku od drugih, 100 posto pouzdani”, naglašava njemački demokršćanin. On se nada da će se u neko dogledno vrijeme “ta greška ipak moći ispraviti”.

Hrvatska kao promotor proširenja EU-a

Po njegovom mišljenju to je važno jer “stabilnost Zapadnog Balkana znači i stabilnost čitave Europe. To je i u našem vlastitom interesu.” Utoliko je dobro da će Hrvatska, u dogovoru s Njemačkom, koja će nakon nje predsijedati Vijećem Europske unije, posebnu pažnju posvetiti upravo ovoj regiji. “Svih šest zemalja (Srbija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija, op. red.) imaju otvorenu perspektivu učlanjenja u EU, i sve su one na tom putu, mada se njime kreću različitim brzinama. To su sve europske kulture. Hrvatska se i ranije zalagala za perspektivu njihovog članstva, kao što to čini i danas”, uvjeren je McAllister.

To je svakako pozitivna inicijativa, smatra i stručnjak za Zapadni Balkan Thomas Bickl. On je uvjeren da ponavljanje floskule o Zapadnom Balkanu kao “buretu baruta” nemaju utemeljenja u činjeničnom stanju, te da se ne može govoriti o nekoj “neposrednoj ratnoj opasnosti”. Ali izvjestan potencijal za rast napetosti postoji, djelomično i zbog povećane zainteresiranosti međunarodnih sila za to područje. “Promatrača izvana uistinu čudi u kojoj je mjeri EU ponekad kratkovida kada je riječ o razvoju u njenom neposrednom susjedstvu, u regiji koja je geostrateški značajna kako u ekonomskom smislu, tako i kada je riječ o pitanjima siguronosne politike”, kaže Bickl.

“Jako cijenim Plenkovića”

Je li Hrvatska, s obzirom na njenu dvojbenu ulogu u BiH te još uvijek napete odnose naspram Srbije, koji su na kraju doveli i do otkazivanja dolaska srpskog predsjednika Vučića na kongres, uistinu motor koji će doprinijeti europskoj integraciji Zapadnog Balkana, McAllister nije želio komentirati u razgovoru za DW. “U prirodi je stvari da na Zapadnom Balkanu još uvijek postoje nerazjašnjena pitanja među državama bivše Jugoslavije”, kaže njemački političar i dodaje: “EU podržava politiku regionalnog pomirenja i suradnje.”

On ima puno povjerenje u Andreja Plenkovića koji je “izuzetno iskusan na polju vanjske politike” i kojeg on “vrlo cijeni”. “HDZ je pouzdan partner unutar EPP-a i ja smatram da hrvatska vlada radi odličan posao”, naglašava McAllister. On s druge strane izričito pozdravlja hrvatsku najavu da pitanje proširenja EU bude jedna od središnjih tema hrvatskog predsjedavanja Vijećem EU, te da se u naredni susret na vrhu zemalja Zapadnog Balkana i Unije održi u svibnju u Zagrebu.


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh