Predstavnik Društva za proučavanje i zaštitu ptica Slobodan Knežević, kaže da građane njihova pojava ne treba da zabrinjava, jer, objašnjava, gračci po svojoj prirodi nisu agresivna vrsta, niti u ovom periodu mogu da naštete bilo kojoj poljoprivrednoj kulturi.
– Ta vrsta vrana živi u većim kolonijama, i u ovom periodu godine dešava se da populacija iz sjeverne Evrope pronalazi hranu u našoj zemlji i pridružuje se domaćim jatima. Zbog toga ta jata mogu nekada brojati i više hiljada jedinki – rekao je Knežević za Tanjug.
Naime, tako veliki broj gačaca mogao bi da ima pozitivnu ulogu u zaštiti životne sredine, kaže Knežević, jer su, objašnjava, gačci svaštojedi i besplatno za nas ‘recikliraju’ veliku količinu organskog otpada koja završi u prirodi.
– Možda nemamo razvijenu industriju za recikliranje otpada, ali imamo sreću da ta vrsta ptice i dalje u značajnim brojkama dolazi u naše krajeve i uspjevaju da recikliraju naš organski otpad, kako ne bi ostao glodarima, kao što su pacovi, koji su često prenosioci opasnih bolesti po ljude – navodi Knežević.
Osim vrana, kaže on, u Srbiji će ove godine prezimiti i druge ptice, kao što su sjeverne zebe, obične zebe, češljugari, zelentarke, zimovke, odnosno sve one vrste koje se u nastupajućem hladnom periodu spuštaju u niže predjele kako bi pronašle hranu.
– Mnogi možda ne znaju, ali brojnim vrstama ptica je hrana osnovni motiv zašto se uopšte sele, ne toliko zima pa da ne mogu da izdrže hladnoću – objasnio je Knežević.
Zanimljivo je, navodi on, da će se i neke ptice, koje mi znamo kao ptice selice, zadržati nešto duže u Srbiji zbog miholjskog ljeta, a možda i ovdje provesti cijelu zimu.
– Nije rijetkost da se i neke tipične selice, na primjer rode, zadrže kod nas i tokom čitave zime, budući da hranu pronalaze na deponijama i uspiju da prezime zimu – navodi Kneževć, piše “Tanjug”.
