Problem je u tome što bi to moglo ugroziti ne samo stabilnost eurozone, nego i budućnost same Evropske unije, piše za “Euronews” stručnjak za nacionalnu sigurnost dr. Theodore Karasik iz think tanka Lexington Institute.
Među posljednjim u tom nizu je Hrvatska, ujedno i posljednja prinova Evropske unije. U maju 2018. godine, predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković izjavio je kako uvođenje eura očekuje za sedam ili osam godina. Krajem decembra guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić najavio je planove za službeno pokretanje procesa slanjem pisma namjere o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj. Prošle sedmice Vujčić je ponovio stajalište Hrvatske, rekavši kako ostanak izvan eurozone ”nema smisla”.
“To bi bilo poražavajuće za zemlju čije je pravosuđe prožeto korupcijom”
Međutim, hrvatsko prihvaćanje eura bilo bi katastrofalno i poražavajuće za zemlju čije je pravosuđe prožeto korupcijom koja se koristi za širenje ruskog uticaja. Evropska unija je 2017. godine tijesno izbjegla scenario ”Grčka 2.0” u Hrvatskoj, kada je najveća nacionalna kompanija Agrokor dobila državnu pomoć kako bi izbjegla kolaps. Prihodi Agrokora nose oko 15 posto BDP-a Hrvatske, isto što i London predstavlja u BDP-u Ujedinjenog Kraljevstva. Propast Agrokora mogla je uništiti hrvatsku ekonomiju. S oko 60.000 zaposlenih u jugoistočnoj Evropi, te godišnjom prodajom od 6,5 milijardi eura, raspad ove kompanije mogao je izazvati dominu efekt financijske nestabilnosti širom regije.
Zahvaljujući Putinu, to se srećom nije dogodilo. Akcija spašavanja završila je odobravanjem dvjema ruskim bankama, Sberbanku i VTB-u, preuzimanja 47 posto udjela u Agrokoru. Ukratko, ovim dogovorom Putin je dobio neizravan uticaj na hrvatsku ekonomiju i na najveću kompaniju u bivšoj Jugoslaviji. Ubrzo nakon bailouta Agrokora, Gazprom je iskoristio prorusku političku klimu i potpisao 10-godišnji ugovor o isporuci jedne milijarde kubnih metara plina Hrvatskoj svake godine. Budući da je 70 posto tržišta pokriveno, Hrvatska više nema potrebe za daljim uvozom. Hrvatska je tako odvraćena od izgradnje alternativne rute snabdijevanja plinom kroz otok Krk, koju podržavaju SAD i EU, a koja je mogla potkopati ruske energetske interese u Europi.
Optužbe za korupciju obilježile spašavanje Agrokora
Spašavanje Agrokora obilježile su optužbe za korupciju. Opozicione stranke ukazuju na e-mailove koji su procurili 2018. godine, a ukazuju da su ministri unaprijed znali za nepravilnosti u kompaniji i dogovorili bailout kako bi svojim poslovnim prijateljima omogućili unosne isplate i koruptivne konsultantske ugovore. Vlada Hrvatske je demantovala bilo kakve nepravilnosti, ali prema studiji Instituta za javne finansije u Zagrebu, Hrvatska je ”plodno tlo za korupciju” zbog ”hronično neefikasnog i korumpiranog pravosuđa”. Nema sumnje da je ova korupcija pogodovala Putinu i na druge načine.
Dok je USKOK, državno tijelo Hrvatske za borbu protiv korupcije, zažmirio na tvrdnje o upletenosti Plenkovićeve vlade u korupciju u Agrokoru, s druge strane i dalje vodi postupak protiv Zsolta Hernadija, predsjednika mađarske naftne kompanije MOL, uprkos nedostatku dokaza protiv njega. Hrvatska vlada optužila je 2013. godine Hernadija za podmićivanje bivšeg premijera Ive Sanadera kako bi prihvatio sporazum kojim se MOL omogućava sticanje kontrolnog udjela u hrvatskoj nacionalnoj naftnoj kompaniji INA-i.
USKOK je potom podržao zahtjev Hrvatske za raspisivanjem Interpolovog naloga za Hernadijevim hapšenjem. Međutim, kako je već utvrdio stručnjak za međunarodne odnose Kamran Bokhari u Wall Street Journalu, ”Hernadi je 2017. oslobođen za iste optužbe od visokog trgovačko-arbitražnog suda Ujedinjenih naroda”.
Jedva prikriven ruski interes
Ruski je interes jedva prikriven. Godinu dana nakon što je Hrvatska optužila Hernadija za mito, Gazprom se ponudio otkupiti MOL-ov udjel u INA-i. Tokom 2017. slična je ponuda stigla i iz Ronefta, ruskog naftnog giganta. Hrvatski gambit doima se kao dio Putinove šire strategije korištenja energije kao oružja u zakruživanju Evrope, smatra think tank grupa Atlantic Council. Drugim riječima, neuvjerljive su tvrdnje Hrvatske da provodi reforme. Štaviše, endemska korupcija ne samo da je ključna u njenim finansijskim nevoljama, nego je omogućila Rusiji da se infiltrira na Balkan.
Putinova strategija tako se ostvaruje u Hrvatskoj, gdje je korupcija pravosuđa utrla put ruskoj finansijskoj i energetskoj dominaciji. Međutim, Evropska unija i dalje je iznenađujuće blagonaklono gleda na mogućnost da ulazak Hrvatske u eurozonu samo ojača vremensku bombu u vidu Putinove puzeće subverzije EU. U vrijeme kad je jedinstvo EU na teškoj kušnji, a euroskeptične stranke u usponu širom kontinenta, to bi moglo ugroziti budućnost Europske unije kao projekta, piše Theodore Karasik, prenosi “Index“.
