Inače, ta oblast uređena je Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, koji je nakon više od dvije decenije upotrebe pretrpio mnogobrojne izmjene.
Nacrtom se utvrđuju prava koja ostvaruju civilne žrtve rata kao što su lična invalidnina, mjesečno lično novčano primanje, dodatak za njegu i pomoć od druge osobe, ortopedski dodatak i pravo na porodičnu invalidninu. Ta prava finansiraju se iz federalnog i kantonalnih budžeta, u omjeru 70 posto iz federalnog i 30 posto iz kantonalnih budžeta.
Također, tim nacrtom zakona je predviđeno da civilne žrtve rata mogu u skladu sa propisima kantona ostvariti prava na pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala, osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija), prioritetno zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje, te psihološku i pravnu pomoć.
– Važno je istaći da su tim nacrtom urađena mnoga poboljšanja kao npr. ukidanje imovinskog cenzusa za porodice civilnih žrtava rata, što znači da će sve porodice poginulih ili nestalih civila biti jednako tretirane jer se radi o naknadi za pretrpljenu bol zbog gubitka člana porodice, a što zaista nema veze sa socijalnim statusom porodice – kazao je federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike su istakli da je omogućeno pravo izbora povoljnijeg prava za određene kategorije korisnika. U skladu sa postojećim zakonskim odredbama postojala je striktna zabrana korištenja bilo kojeg prava po tom propisu ukoliko korisnik isto pravo koristi ili ima mogućnost da koristi, po drugim propisima.
Izmjena, ide u korist posebnoj kategoriji civilnih žrtava rata, odnosno osobama koje su tokom rata ili neposredne ratne opasnosti preživjele seksualno zlostavljanje ili silovanje. Ujedno, obzirom da se radi o posebno osjetljivoj populaciji, ukoliko iste nisu bile u stanju prije podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava na mjesečno lično novčano primanje, a po nekom drugom osnovu su ostvarili pravo na ličnu invalidninu čiji je iznos znatno niži, ostavljena je mogućnost izbora odnosno korištenje povoljnijeg prava.
Također, druga kategorija kojoj se izbor povoljnijeg prava omogućava su osobe koje će u budućnosti stradati od zaostalog ratnog materijala, u situaciji kad su neka od tih prava već ostvarile po drugim propisima, iz razloga jer nisu mogle, u momentu ostvarivanja drugog prava, znati da će doći do naknadnog oštećenja organizma. Na taj način pokušava se osobama, koje po drugom osnovu ostvaruju minimalne naknade, ostaviti mogućnost da ukoliko ispune uslove za ostvarivanje prava po ovom propisu, u višem iznosu, imaju pravo izbora povoljnijeg prava.
– Značajno je istaći da se u zakon uvodi i nova kategorija – djeca koja su rođena kao rezultat ratnog zlostavljanja i silovanja. Tim potezom, iako nije predviđeno da mogu ostvarivati materijalna prava, sticanjem statusa omogućeno im je ostvarivanje drugih prava koja su dosad, inače, bila rezervisana za osobe koje imaju tjelesno oštećenje u visini do 60 posto, što znači da mogu ostvarivati prava po drugim federalnim i kantonalnim propisima. Na taj način se rješava jedno, izuzetno važno, humano pitanje vezano za „nevidljivost“ te populacije – pojasnio je ministar Drljača.
Iz Federalnog ministarstva su dodali da je ukinuto dosadašnje ograničenje koje se odnosilo na to da je korisnik gubio dato pravo zbog napuštanja zemlje duže od tri mjeseca, te da su procedure postupka i način finasiranja jasnije definirani, kao i da je predviđeno postupanje u slučaju nedostatka sredstava u budžetima Federacije i kantona – saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću, piše Fena.
