Crna hronika

Svaki drugi građanin u FBiH umire od srčanog udara

Svaki drugi stanovnik u FBiH umire od bolesti srca i krvnih sudova, a svaki peti od malignih bolesti, podaci su iz posljednjeg izvještaja Federalnog zavoda za javno zdravstvo koji je jučer u Sarajevu razmatrala Vlada FBiH.

Grafički prikaz pet vodećih oboljenja od kojih umiru građani FBiH- Avaz

U dokumentu, čije dijelove “Avaz” ekskluzivno objavljuje, detaljno su predstavljeni prirodno kretanje stanovništva, vodeće bolesti od kojih umiremo, faktori rizika za zdravlje građana…

Faktori rizika
Kako se navodi u dokumentu, u prirodnom kretanju stanovništva pokazatelji su nepovoljniji nego prethodnih godina. Povećava se stopa mortaliteta tako da je na 1.000 stanovnika 1,3 više umirlih nego rođenih.

Kao i prethodnih godina, vodeći uzroci umiranja stanovništva FBiH su oboljenja kardiovaskularnog sistema (51,5 posto), maligne neoplazme (21,8 posto) te endokrina i metabolička oboljenja sa poremećajima u ishrani (5,3 posto).

Vodeće oboljenje kao uzrok smrti građana u većem bh. entitetu je srčani udar, koji na 100.000 ljudi pokosi njih 93,5. Drugi vodeći uzrok smrti je moždani udar sa stopom od 84,2 na 100.000 ljudi. Na trećem mjestu su maligne neoplazme bronha i pluća.

Poražavajući podaci, odnosno faktori rizika oboljenja su duhan, koji u FBiH konzumira 44,1 posto odraslih, i alkohol, koji pije 28,8 posto ljudi. Više od petine odraslih je gojazno, a fizički aktivnih je samo 24,6 posto stanovnika. Jedan od ključnih faktora bolesti je i stres.

Faktori rizika iz okoliša zbog kojih obolijevamo su kontaminirana voda i hrana, zagađen zrak, buka, opasne hemikalije… Naročito su ugroženi djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji.

Odlazak radnika
– Iako je reforma sistema zdravstva u FBiH bazirana na jačanju primarne zdravstvene zaštite, još su prisutne razlike u dostupnosti stanovništvu po svim kantonima. Implementacija porodične medicine nije zadovoljavajuća. Razlozi za to su nedostatak doktora, fluktuacija zaposlenih, nestimulativni mehanizmi plaćanja, nedostatak menadžerskih vještina, odlazak zdravstvenih radnika iz BiH – navodi se u izvještaju.

Skoro 2.000 divljih deponija
U Federaciji postoji skoro 2.000 divljih deponija na površini od 974.221 kvadrata, izuzev u Sarajevskom i Kantonu 10, gdje ovakva odlagališta nisu uočena baš u svim općinama. Na deponijama se, zajedno s komunalnim otpadom, odlaže 55 posto potencijalno infektivnog, 23 posto hemijskog i 20 posto farmaceutskog otpada iz zdravstvenih ustanova.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh