Džuvo će na toj poziciji zamijeniti Osmana Mehmedagića, kojem je četverogodišnji mandat istekao 2019. godine, a koji je imenovan na prijedlog Stranke demokratske akcije (SDA). SDA je nakon oktobarskih izbora opozicija.
Džuvo se vraća na čelo agencije koju je vodio 11 godina, od 2004. do 2015. godine.
Ko je Almir Džuvo?
Almir Džuvo je policijsko-obavještajnu karijeru počeo tokom rata kao vozač Alije Delimustafića, ratnog ministra unutarnjih poslova Republike BiH, koji je bio kadar Stranke demokratske akcije.
U februaru 2001. godine Džuvo je ušao u politiku. Kao kadar Socijaldemokratske partije BiH imenovan je za ministra policije Kantona Sarajevo, nakon što se prije toga okušao na poziciji kantonalnog ministra prostornog uređenja.
Godinu dana kasnije, Džuvo je postao savjetnik za unutrašnju politiku Adnanu Terziću, predsjedavajućem Vijeća ministara u periodu od 2002. do 2007. godine i kadru Stranke demokratske akcije.
Uz savjetničku funkciju Džuvo je imenovan i za sekretara Antiterorističkog tima, kao i za državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima, posebno formiranih pozicija unutar Vijeća ministara BiH.
Almir Džuvo je imenovan za prvog direktora OSA-e BiH u maju 2005. godine.
Džuvo je ostao dva mandata na poziciji direktora OSA-e, ukupno 11 godina.
Smijenjen je 19. novembra 2015. godine, a istog dana je na telefonskoj sjednici Predsjedništva BiH imenovan za ambasadora BiH pri Sjevernoatlantskom savezu (NATO), na prijedlog tadašnjeg bošnjačkog člana i lidera SDA Bakira Izetbegovića.
Po povratku iz Brisela Vlada Kantona Sarajevo, koju čine SDP BiH, Narod i Pravda i Naša stranka, imenovala ga je 2021. godine za člana Upravnog odbora Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo.
Odgođena rasprava o Nacrtu sporazuma o slobodi kretanja sa ličnim kartama na Zapadnom Balkanu
Vijeće ministara BiH, kako je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa, odgodilo je 23. februara raspravu o Nacrtu sporazuma o slobodi kretanja sa ličnim kartama na Zapadnom Balkanu, iako je ova tačka bila na dnevnom redu.
Ovaj Nacrt će građanima BiH i Kosova omogućiti da se kreću bez viza.
Skupština Kosova je 23. februara ratificirala Sporazum o slobodnom kretanju sa ličnim kartama među zemljama Zapadnog Balkana.
Kosovo ratifikovalo Sporazum o kretanju sa ličnim kartama u zemljama regiona
Do sada je građanima Kosova za ulazak u Bosnu i Hercegovinu bila potrebna viza, jer ta zemlja ne priznaje nezavisnost Kosova, ali priznaje pasoš kao važeći dokument.
Bosna i Hercegovina je, osim Srbije, jedina zemlja u regionu koja ne priznaje nezavisnost Kosova, ali priznaje pasoš kao važeći dokument.
Takođe, državljanima BiH je od 2014. isto bila potrebna viza da dođu na Kosovo jer su tada uvedene recipročne mjere na vizni režim.
Sporazume o međusobnom priznavanju ličnih karata, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija potpisali su lideri šest zemalja Zapadnog Balkana 3. novembra prošle godine na samitu u okviru Berlinskog procesa.
Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo sporazume su dogovorile prethodno u oktobru 2022., nakon sedmica pregovora koje je vodila Njemačka.
Da bi primjena potpisanog počela neophodno je da dokumente u roku od 18 mjeseci ratifikuju parlamenti u svakoj od država, prenosi RSE.
