BiH

Joseph Marko: Etnifikacija institucija je osnovni problem BiH

Izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt su važne i neophodne za transparentnije izbore, ocjenjuje bivši međunarodni sudac Ustavnog suda BiH i profesor ustavnog prava u Grazu Joseph Marko.

Schmidt je u srijedu 27. jula nametnuo imjene Izbornog zakona koje se odnose na integritet izbornog procesa, ali je odustao, kako kažu bh. zvaničnici od paketa “političkih izmjena” zbog brojnih negodovanja u javnosti.

Donesene izmjene odnose se na više iznose novčanih kazni za kršenje zakona i izbornog procesa, ali i sprječavanje zloupotreba javnih resursa u političke svrhe, zabranu govora mržnje i niz drugih odluka kojima se sprječavaju izborne malverzacije.

Danima prije donošenja odluke, u BiH se spekuliralo o sadržaju paketa trećih po redu bonskih ovlasti Christiana Schmidta, posebno o dijelu koji se, prema dokumentu koji je objavljen u medjima, odnosi na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta entiteta Federacija BiH.

Planiranim odlukama, od kojih je Schmidt samo privremeno odustao i dao šansu bh. zvaničnicima da se još jednom pokušaju sami dogovoriti, nakon niza neuspješnih pregovora koji su trajali godinu dana, predviđa se prag od tri posto iz svakog kantona za svaki od tri konstitutivna naroda.

Samo iz kantona koji pređu taj prag bili bi imenovani delegati u Dom naroda FBiH, što bi, kaže Marko, bilo kršenje temeljnih ljudskih prava. Opći izbori u BiH raspisani su za 2. oktobar 2022.

RSE: Mislite li da će lideri stranaka u BiH iskorisititi vrijeme koje su dobili i doći do konpromisnog rješenja o izbornoj reformi?

Marko: Mogao bih jedino spekulirati o tome. Jako su važne ove tehničke izmjene Izbornog zakona, neophodne. U mom razgovoru s nekoliko mladih ljudi u BiH, ukazali su mi na otvorene zloupotrebe, ucjene birača i koliko je to jeftino.

Naprimjer, za ljude koji rade u tvornicama, moraju fotografirati glasački listić i poslati svome poslodavcu. To je velika zloupotreba kojoj se mora stati u kraj. I iz tog razloga mislim da su tehničke izmjene opravdane i apsolutno potrebne, naravno u skladu s vladavinom prava.

Ovo daje vremena liderima da premaše prepreke, da se savladaju prepreke.

Međutim, vrlo sam skeptičan prema samim stranačkim čelnicima i koliko su spremni odreći svoje apsolutne moći, što je zasnovano na tim njihovim kartelima moći, potpunoj vladavini.

Po mom mišljenju civilno društvo mora dobiti mnogo više glasa. Također u pregovorima i u tom pogledu mislim da bi bila dobra ideja za Europsku uniju u tandemu s visokim predstavnikom da počnu javne procese rasprava o neophodnim ustavnim reformama u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava.

RSE: Danima se spekulativno govorilo o najavljenim izmjenama, kritike su stizale sa svih strana, s druge strane podrška visokom predstavniku da koristi Bonske ovlasti. Kako vi komentirate sve to?

Marko: Mislim da je argumentacija State Departmenta SAD-a vrlo zanimljiva, a to morate gledati u svjetlu prethodnih napora američke vlade da potakne ustavnu reformu u Bosni i Hercegovini.

Počevši od takozvanog aprilskog paketa, već 2004. godine, napora bivšeg visokog predstavnika Christian Schwarz-Schilling za poticanje ustavne reforme, i konačno također pregovora u Butmiru za ustavnu reformu 2009. godine, gdje je američka vlada uvijek bila vrlo zainteresirana da pokuša pogurati ustavnu reformu

Tako da mislim da je u najboljem interesu Sjedinjenih Država da pomognu Bosni i Hercegovini. Političke elite u BiH su za stabilizaciju zemlje s jedne strane, ali nažalost neki od tih napora su kontraproduktivni.

Kao što se moglo vidjeti, bosanskohercegovačke političke elite nemaju suglasnost oko ovih nastojanja, a ni oko nacrta koji je iznijet u pregovorima o izborima.
Zasad mislim da je to zaista veliki problem međunarodne zajednice, sa SAD-om, ali i Europskom unijom i takozvanom Kvintom u Vijeću za provedbu mira.

To znači i Veliku Britaniju, Njemačku, Francusku i Italiju, da očito nitko ne zna izlaz iz ovog ustavnog ćorsokaka kako ispravno provesti presude Europskog suda za ljudska prava.

Jedini vrlo zanimljiv prijedlog za koji znam ne dolazi od stranačkih čelnika ili međunarodne zajednice, već od Skupštine građana koji je održan u martu ove godine u Bosni i Hercegovini gdje su nasumično odabrani građani iz cijele BiH raspravljali o izbornim, pravnim i ustavnim reformama. Naravno, uz pomoć stručnjaka i na kraju su proslijedili 20-ak preporuka u Parlamentarnu skupštinu.

A te preporuke građana kao instrumenta izravne demokracije očito niko ne shvaća ozbiljno.

Šta je Skupština građana BiH?
Prva Skupština građana BiH savjetodavno je tijelo sačinjeno od 57 građana koji predstavljaju demografske grupe u zemlji.

Na zasjedanju 27. februara 2022. godine usvojili su 17 preporuka za otklanjanje diskriminacije u političkom i izbornom sistemu BiH.

Među preporukama je da se umjesto dosadašnja tri, biraju četiri člana Predsjedništva BiH, koji bi imali protokolarnu ulogu. Takođe preporučuju ukidanje i Doma naroda BiH, Vijeća naroda RS i Doma naroda Federacije BiH.

Rad Skupštine građana je podržala Evropska unija, uz podršku Ambasade SAD-a i Misije OSCE-a u BiH.

Nažalost, međunarodna zajednica, a to znači i diplomatska jezgra unutar varijable svih zemalja Vijeća za provedbu mira, stvarno je sklona misliti da se rješenje može postići samo pregovorima i kompromisom sa stranačkim vođama.

Ali povijest nam govori da to nije uspjelo ne samo u aprilskom paketu 2004., nego i nekoliko puta nakon toga.

Stoga mislim da je krajnje vrijeme da se i civilno društvo shvati mnogo ozbiljnije i djelotvornije uključi u političke pregovore u Bosni i Hercegovini.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh