BiH

Kurspahić: Predsjednik koji ‘ne zna’

Reagovanja na gostovanje Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u dijaloškoj emisiji “Nedjeljom u 2” Aleksandra Stankovića na Hrvatskoj televiziji (HTV) – u rasponu od poziva hercegovačkog svećenika gledaocima ne samo da ugase TV, već i da iščupaju priključak iz zida do javnih isprika uglednih hrvatskih novinara zbog načina kako je voditelj tretirao gosta u emisiji – potakla su profesionalnu radoznalost da tu emisiju obavezno pogledam.

Željko Komšić - Blogspot.com

Advertisements

Piše: Kemal Kurspahić

Podsjećala me na omiljenu svjetsku emisiju tog tipa “HARDtalk”, ili nešto kao “Teški razgovori” koju na BBC-u najčešće vodi Steven Sakur (Stephen Sackur): voditelj i najuglednijim gostima, od šefova država do najkontroverznijih javnih ličnosti, postavlja najneugodnija pitanja i tako dopunjuje i širi među gledaocima razumijevanje često krajnje komplikovanih svjetskih zbivanja i kretanja.

Emisija “Nedjeljom u 2” sa Željkom Komšićem ispunila je visoke standarde “teškog dijaloga”. Voditelj je postavio sva teška pitanja a gost dao odgovore koji nude novo razumijevanje kampanje koju je povodom izbora u Bosni i Hercegovini vodila Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) uz svesrdnu podršku državnog vrha Hrvatske o tome kako se Hrvatima u Bosni i Hercegovini uskraćuje jednakopravnost; kako im – u glasanju za Komšića – “drugi biraju predstavnike” i kako taj njegov izbor “udaljava Hrvate od Bosne i Hercegovine”.

Komšić je, pozivajući se na državni Ustav, pokazao kako njegov izbor savršeno ispunjava ustavni uslov kako se iz Federacije u Predsjedništvo biraju “jedan Bošnjak i jedan Hrvat”.

“Rasnu čistoću ste morali dokazivati samo u Hitlerovoj Njemačkoj”, rekao je Komšić.

On je, opet s pozivanjem na Ustav, pokazao i kako nasuprot apsolutizaciji vladavine tri konstitutivna naroda Ustav govori i o ostalima i građanima i kako je Evropski sud u više presuda ukazao na diskriminirajući karakter ustavnog uskraćivanja prava ostalima da se kandiduju i budu birani na javne funkcije.

Voditelj je zamjerio gostu nedosljednost u pristajanju da sam bude biran po “diskriminatorskom ustavu”. Odgovor? To je Ustav kakav imamo.

Na pitanje kako bi mogao pomoći u vezi s jednakopravnosti Hrvata, Komšić je odgovorio pitanjem o kakvoj se nejednakopravnosti radi kad Hrvati imaju trećinu vlasti na državnom i polovinu na federalnom nivou. Na insistiranje voditelja da kaže ima li uskraćivanja kolektivnih prava Hrvata odgovorio je kako ima, na primjer, u Republici Srpskoj: zašto ne može Hrvat biti predsjednik u tom entitetu?

Odgovarajući na pitanje o tome kako bi mogao pomoći u uspostavi televizijskog kanala na hrvatskom jeziku, odgovorio je protupitanjem: Zašto bi se Hrvati sami svodili na položaj manjine kad je hrvatski zastupljen i na federalnoj i na državnoj televiziji i kako su bosanski, srpski i hrvatski isti jezik koji svi govore i razumiju.

Profesionalno sam uvijek zagovarao tu otvorenost nasuprot medijskom aparthejdu; civilizacijsku superiornost prezentacije i uvažavanja razlika nasuprot etničkoj isključivosti i zadrtosti u kojoj ima prostora samo za istomišljenike. Takav projekt je, pored ostalog, i zaglupljujući.

Komšić je izložio snažne argumente protiv dalje etničke podjele, uključujući i iskustvo iz devedesetih s tragičnim posljedicama proglašenja srpske pa hrvatske “države u državi”.

Njihov pokušaj internacionalizacije bosanskohercegovačkog izbornog procesa – na način koji bi vodio formiranju “trećeg entiteta” i čak obnovi u nekoj novoj formi ratnog projekta “Hrvatske Republike Herceg-Bosne” čije su vođe iz devedesetih osuđene za udruženi zločinački poduhvat – naišao je na pristojno odbijanje u Evropi da se o tome čak i raspravlja: na evropskom skupu sazvanom na zahtjev Hrvatske o tome je govorio samo njen premijer, prenosi RSE

Ta kampanja proizvodi štetne posljedice koje daleko prevazilaze samo predizborno dokazivanje nepravde da nam “drugi biraju predstavnike”. Po uzoru na višegodišnju kampanju za otcjepljenje Republike Srpske – i u najtješnjoj saradnji s njenim vodstvom – HDZ BiH je sa osloncem na vladajuću garnituru u Zagrebu raspirivao među bosanskohercegovačkim Hrvatima osjećaj ugroženosti koji se ne završava s verifikacijom izbornih rezultata i najširom međunarodnom saglasnošću da je Komšić biran po slovu Ustava. On se nastavlja u vidu etnofantazija koje potiču na blokade funkcionisanja državnih institucija i njenog ispunjavanje uslova za euroatlantske aspiracije.

Na odgovor koji je uslijedio nismo navikli od balkanskih državnika koji uvijek “sve znaju”.

“Ne znam, ne znam, eto – ne znam.”

U tom iskrenom odgovoru predstavio se kao predsjednik dostojan uvažavanja sva tri konstitutivna naroda – i ostalih i građana…


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh