Vijesti

Seizmolog pojasnio šta je tačno izazvalo katastrofu u Turskoj

Kada se ploče sa svake strane rasjeda pomiču jedna pored druge, nastaju linije rasjeda, koje su pukotine u Zemljinoj kori

Image: 538809431, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Yarr65 / Alamy / Alamy / Profimedia

“Te pukotine su nekad malene i tanke poput vlasi kose, ali mogu biti i duge stotinama kilometara, kao na primjer rasjed San Andreas u Kaliforniji ili Anadolski rasjed u Turskoj. Oba su vidljiva iz svemira”, piše Livescience, prenosi Net.hr.

Vrste rasjeda
“Ovisno o pomaku, postoje tri vrste rasjeda: normalni, reversni i klizni. Svaka vrsta rezultat je ishoda različitih sila koje pritišću ili povlače Zemljinu koru”, rekao je seizmolog Nicholas van der Elst.

Kada ploče horizontalno kližu jedna pored druge, a vertikalno kretanje je ili vrlo malo ili izostaje u potpunosti, nastaju klizni rasjedi. Rasjed San Andreas i Anadolski rasjed u Turskoj, koji je izazvao katastrofalni potres ove godine, klizni su rasjedi.

Prostor stvaraju normalni rasjedi, dvije ploče se razdvoje i rastegnu koru u dolinu. Velika rasjedna dolina u Africi je primjer takvog rasjeda.

Kada jedna ploča klizne preko druge, nastaju reversni rasjedi, a obično se nalaze u zonama sudara gdje tektonske ploče kretanjima stvaraju planinske lance kao što su Himalaja ili Stjenjak. Klizni rasjedi su vertikalni, a normalni i reversni se često događaju pod kutom u odnosu na Zemljinu površinu. U jedan događaj, kada se jedna ploča kreće i u vertikalno i klizno tijekom potresa, mogu se kombinirati različiti stilovi kretanja ploča. Svi rasjedi su vezani za kretanje Zemljinih tektonskih ploča, a najveći rasjedi označavaju granicu između dvije ploče. Kao široke zone deformacije izgledaju iz zraka.

‘Granice ploča stalno rastu i mijenjaju se’
Van der Elst je objasnio: “Granice ploča stalno rastu i mijenjaju se, zbog čega razvijaju zavoje i čvorove, što potom stvara još rasjeda.”

Zone subdukcije su granice kada je jedna tektonska ploča “podmetnuta” pod drugu. Te zone su odgovorne za neke od najsnažnijih potresa na Zemlji. Potres u Tohoku u Japanu 2011. i onaj pored obale Indonezije 2004. nastali su rupturom rasjeda u tim zonama,piše N1

Neke linije rasjeda znaju često biti uže nego što su duge ili duboke. Na dubini manjoj od 80 kilometara od Zemljine površine događa se većina potresa, a najdublji potresi događaju se u reversnim rasjedima oko 600 kilometara ispod površine.

Znanstvenici znaju za ponor u oceanu dubok 7,2 kilometra pored obale istočne Indonezije, u Bandskom moru, gotovo stotinu godina, ali donedavno nisu mogli objasniti zašto je ovaj ponor toliko dubok.

Radi se o najdubljoj točki u oceanu koja nije jarak – jarci se stvaraju tijekom subdukcije dvije tektonske ploče. “Ovaj ponor je depresija locirana u Bandskom luku (zavijenom lancu vulkanskih otoka). Ovaj rasjed predstavlja izloženu pukotinu na dnu oceana koja se proteže preko više od 60.000 kvadratnih kilometara”, prema New Atlasu.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh