Riječi su ovo Bakira Krajinovića, bh. meteorologa koji objašnjava kako “ono što smo zabilježili na meteorološkim stanicama definiše našu klimu”.
“Više od 130 godina mjerenja daje jasnu sliku kakve zime smo imali, i na kakvu zimu moramo biti spremni. U pogledu temperatura prosjek za decembar samo je na Bjelašnici, Ivan-sedlu i Bugojnu u minusu. Od -4,9 do -0,4 ˚C, na drugim stanicama prosjek se kreće od 0,5 do 6,2 ˚C.
Tokom januara (najhladniji mjesec u godini) temperature su niže nego u decembru. Lakše je nabrojati pozitivne prosjeke, Bihać sa 0,3 ˚C, te Stolac i Mostar sa 4,8 ˚C.
Ostale stanice u mreži monitoringa klime imaju negativne srednje januarske temperature od -6,5 do -0,4 ˚C. Februar je nešto topliji od januara, pa su prosjeci ponovo pozitivni, naravno osim na Bjelašnici i Ivan-sedlu (-6,5 ˚C i -0,9 ˚C). Na drugim meteorološkim stanicama februarski prosjeci se kreću od 0,7 ˚C do 6,6 ˚C. Kada pričamo o sezonskoj prognozi mislimo na odstupanja u odnosu na ove prosjeke. Dakle, ove sezone za 1 ili 2 stepena toplije u odnosu na prosjeke”, navodi on.
Apsolutne, rekordne temperature su rijetke, ali moramo biti spremni i na te vrijednosti, poručuje meteorolog, istaknuvši kako ih je nemoguće prognozirati, ali ono što znamo da prodori hladnih zračnih masa skoro svake godine donose barem jednu epizodu sa izuzetno hladnim danima, tako očekujemo i ove zime.
“Međutim, prisjetimo se na vrijednosti u nadi da nas ne iznenade. Tokom februara najniža izmjerena iznosi -31,2 ˚C (Bugojno 17.02.1956.), u januaru i decembru rekord je u Livnu za januar (11.01.1967.) rekord iznosi -29,6 ˚C, a za decembar (28.12.1962.) rekord je -26,4 ˚C.
Bh. meteorolog o tome kakva nas zima očekuje i kako zapravo ‘čitati’ sezonsku prognozu
Foto: A. K. /Radiosarajevo.ba / Sarajevo
“Skoro svi prognozni modeli saglasni su kada je prognoza za predstojeću zimu u pitanju. Ukazuju na topliju i sušniju zimu. Međutim, ova prognoza tiče se prosječnih stanja za cijelu sezonu, pa se može protumačiti na pogrešan način. Evo nekoliko smjernica kako tumačiti sezonsku prognozu.”
Riječi su ovo Bakira Krajinovića, bh. meteorologa koji objašnjava kako “ono što smo zabilježili na meteorološkim stanicama definiše našu klimu”.
“Više od 130 godina mjerenja daje jasnu sliku kakve zime smo imali, i na kakvu zimu moramo biti spremni. U pogledu temperatura prosjek za decembar samo je na Bjelašnici, Ivan-sedlu i Bugojnu u minusu. Od -4,9 do -0,4 ˚C, na drugim stanicama prosjek se kreće od 0,5 do 6,2 ˚C.
Tokom januara (najhladniji mjesec u godini) temperature su niže nego u decembru. Lakše je nabrojati pozitivne prosjeke, Bihać sa 0,3 ˚C, te Stolac i Mostar sa 4,8 ˚C.
Ostale stanice u mreži monitoringa klime imaju negativne srednje januarske temperature od -6,5 do -0,4 ˚C. Februar je nešto topliji od januara, pa su prosjeci ponovo pozitivni, naravno osim na Bjelašnici i Ivan-sedlu (-6,5 ˚C i -0,9 ˚C). Na drugim meteorološkim stanicama februarski prosjeci se kreću od 0,7 ˚C do 6,6 ˚C. Kada pričamo o sezonskoj prognozi mislimo na odstupanja u odnosu na ove prosjeke. Dakle, ove sezone za 1 ili 2 stepena toplije u odnosu na prosjeke”, navodi on.
Apsolutne, rekordne temperature su rijetke, ali moramo biti spremni i na te vrijednosti, poručuje meteorolog, istaknuvši kako ih je nemoguće prognozirati, ali ono što znamo da prodori hladnih zračnih masa skoro svake godine donose barem jednu epizodu sa izuzetno hladnim danima, tako očekujemo i ove zime.
“Međutim, prisjetimo se na vrijednosti u nadi da nas ne iznenade. Tokom februara najniža izmjerena iznosi -31,2 ˚C (Bugojno 17.02.1956.), u januaru i decembru rekord je u Livnu za januar (11.01.1967.) rekord iznosi -29,6 ˚C, a za decembar (28.12.1962.) rekord je -26,4 ˚C.
Najniža temperatura ikad zabilježena u Sarajevu izmjerena je davne 1942. godine, tačnije 24. januara, i iznosila je -26,4 ˚C. Na isti datum, 21 godinu kasnije, na Igmanu je zabilježeno -42,5 ˚C i to je najniža temperatura izmjerena na teritoriji Bosne i Hercegovine”, poručio je Krajinović.
Dodao je kako je u pogledu padavina slika malo jasnija.
