Vijesti

Crne prognoze Svjetske meteorološke organizacije

Temperature u Europi porasle su više od dva puta u odnosu na globalni prosjek u posljednjih 30 godina, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetske meteorološke organizacije koja upozorava kako su efekti zagrijavanja već uveliko vidljivi, a rezultat su suše, šumski požari i ubrzano topljenje leda širom kontinenta. Upozorava se kako će se ovaj trend nastaviti i u narednom periodu.

ledenjaci - Shutterstock

Izvještaj o klimatskim promjenama u Europi nastao je u u suradnji s europskom službom Copernicus, a u njemu se između ostalog navodi kako se trend zagrijavanja nastavlja, kao i izuzetne vrućine, šumski požari, poplave i drugi ishodi klimatskih poremećaja, što će utjecati na društvo, ekonomije i ekosisteme.

U periodu od 1991. do 2021. temperature u Europi su se zagrijavale prosječnom stopom od oko 0,5C po deceniji, što je rezultiralo u topljenju alpskih ledenjaka i to u debljini od 30 metara u periodu između 1997. i 2021., dok se grenlandski ledeni pokrov također topi, utječući na nivo mora. U ljeto 2021. Grenland je imao prvu zabilježenu kišu na svojoj najvišoj tački.

Zbog ekstremnih vremenskih nepogoda izgubljeni su i mnogi ljudski životi. Izvještaj navodi da su 2021. vremenski i klimatski događaji velikog utjecaja – od kojih su 84% bile poplave i oluje – doveli do stotina smrtnih slučajeva, direktno utječući na populaciju od više od 500 hiljada ljudi i prouzrokujući ekonomsku štetu veću od 50 milijardi dolara.

“Europa predstavlja živu sliku svijeta koji se zagrijava i podsjeća nas da čak ni dobro pripremljena društva nisu sigurna od utjecaja ekstremnih vremenskih događaja”, rekao je glavni sekretar Svjetske meteorološke organizacije prof. Petteri Taalas.

“Ove godine, kao i 2021., veliki dijelovi Europe bili su pogođeni opsežnim toplinskim valovima i sušom, što je potaknulo šumske požare. U 2021. iznimne poplave uzrokovale su smrt i razaranje”, dodao je.

Također je utvrđeno da će se ovaj trend vrlo vjerovatno nastaviti, s predviđanjem novih vremenskih nepogoda u budućnosti. Predviđa se da će temperature rasti u svim europskim područjima brzinom koja premašuje globalne prosječne temperaturne promjene, slično prethodnim promatranjima. Prema prognozama, sve manje ljetnih oborina će vjerovatno uzrokovati razorne suše, a ekstremne kiše i poplave vjerojatno će uslijediti u kasnijim mjesecima u svim regijama osim u Sredozemlju.

Ipak, u izvještaju se navode i neke pozitivne vijesti. Napominje da su mnoge europske zemlje bile uspješne u smanjenju emisija stakleničkih plinova, a emisije u EU smanjile su se za 31% u periodu između 1990. i 2020. Europa je također djelovala kako bi zaštitila ljude od najgorih efekata vanredne klimatske krize, sa sistemima upozoravanja na ekstremne vremenske uvjete koji su zaštitili oko 75% ljudi, dok su toplinsko-zdravstveni akcijski planovi spasili mnoge živote.

“Što se tiče ublažavanja, dobar tempo u smanjenju emisija stakleničkih plinova u regiji trebao bi se nastaviti, a ambicije treba dodatno povećati. Europa može odigrati ključnu ulogu u postizanju ugljično neutralnog društva do sredine stoljeća kako bi ispunila Pariški [klimatski] sporazum”, kazao je Taalas.

Studija u časopisu Nature Communications objavljena ranije ove godine otkrila je da je Europa bila “vruća tačka toplinskog vala”, djelomično zato što dvostruke mlazne struje čine oko 35% varijabilnosti temperature.

Drugi znanstvenici pozdravili su izvještaj, ističući da su europski gradovi “toplinski otoci” i stoga više osjećaju ekstremne temperature. Profesorica Daniela Schmidt s Cabot instituta Univerziteta u Bristolu rekla je kako kada se izvještava o globalnom zatopljenju, fokus je uvijek na globalnom prosjeku, koji je trenutno 1,1C.

“Ali postoje velike razlike, pri čemu se veći dio oceana zagrijava manje, kopno više, a više što se više približavate polovima. Naši su gradovi povrh svega toplinski otoci, što smo mnogi od nas osjetili ovog vrućeg ljeta”, dodala je Schmidt. prneosi “N1“.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh