Cijene hrane bile su jedan od glavnih pokretača globalne inflacije 2022. godine, ali su ove godine zasad relativno stabilne. U pojedinim dijelovima svijeta čak su usporile rast potrošačkih cijena koji su ranije snažno povećavali visoki troškovi energije, navodi Reuters.
Ipak, prema Toreru, trenutna stabilnost mogla bi biti samo zatišje pred novi rast cijena. Više cijene nafte, problemi s isporukama vještačkih gnojiva iz regije Perzijskog zaljeva, nestašica dizela u pojedinim dijelovima svijeta i ekstremne vremenske prilike povećavaju troškove poljoprivredne proizvodnje.
„Očekujem da će cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda sada početi izraženije rasti, a da će do kraja godine početi rasti i cijene hrane“, rekao je Torero za Reuters. Prema njegovim procjenama, rast bi tokom naredne godine mogao biti još snažniji.
Prijenos viših cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda na konačne cijene hrane obično traje između tri i šest mjeseci.
Iako su cijene nekih proizvoda, poput pšenice, kukuruza i riže, posljednjih mjeseci porasle, one još uglavnom odražavaju relativno dobre prošlogodišnje prinose, a ne probleme koji bi mogli uslijediti naredne godine.
Poseban problem predstavlja Hormuški moreuz, kroz koji prolazi veliki dio svjetske trgovine energentima.
„Hormuški moreuz je problem koji utiče na sve ulazne elemente potrebne za proizvodnju hrane“, upozorio je Torero.
Nafta je važna za preradu, pakovanje i transport hrane, dok je prirodni gas ključna sirovina za proizvodnju vještačkih gnojiva. Istovremeno, šteta nanesena ruskoj naftnoj i gasnoj infrastrukturi usporila je izvoz dizela i prirodnog gasa, dodatno povećavajući pritisak na proizvođače.
Budući da se cijene ovih sirovina formiraju na globalnom tržištu, posljedice osjećaju poljoprivrednici širom svijeta. Bogatije države imaju više prostora da pomognu proizvođačima, ali problem je prisutan i u Evropi, SAD-u, Brazilu i Aziji.
U SAD-u bi poljoprivrednici koji uzgajaju devet ključnih kultura naredne godine mogli ostvariti gubitak od čak 32 milijarde dolara ako ne dobiju državnu pomoć, procijenila je American Farm Bureau Federation. Prema toj analizi, nijedna od posmatranih kultura ne bi bila dovoljno profitabilna u 2027. godini.
Rat je već utjecao i na odluke o sjetvi. Svjetska proizvodnja pšenice i kukuruza smanjena je u prvim mjesecima sukoba na Bliskom istoku, dok su se pojedini američki proizvođači okrenuli soji jer zahtijeva manje vještačkih gnojiva.
Problemi se bilježe i u Australiji, jednom od najvećih svjetskih izvoznika poljoprivrednih proizvoda. Očekuje se da će žetva ozimih kultura biti manja za oko 21 posto, dijelom zbog viših cijena goriva i gnojiva te neizvjesne dostupnosti ključnih sirovina,pišu Vijesti
Dodatni pritisak mogao bi donijeti i ovogodišnji El Niño, koji bi prema prognozama mogao biti izuzetno snažan i značajno promijeniti obrasce padavina.
Promjene vremena mogle bi dodatno smanjiti prinose, povećati cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda i izazvati ozbiljne probleme u snabdijevanju hranom za desetine miliona ljudi.
Tako monsun u Indiji već kasni i količina padalina od početka kolovoza manja je od prosjeka, što bi moglo smanjiti proizvodnju riže i utjecati na cijene širom svijeta.
