Izgradnja plinovoda Južna interkonecija još nije ni počela, a već je glavni kamen spoticanja postalo pitanje ko će kupovati plin. Reakcije se ne smiruju nakon objave predsjednika izraelske M.T. Abraham Grupe Amira Gross Kabirija da će njegova kompanija postati glavni uvoznik američkog ukapljenog plina.Prema potpisanom Memorandumu, plan je da grčka kompanija 20 godina snabdijeva mostarsko preduzeće, kojim rukovodi izraelski biznismen Kabiri, američkim ukapljenim gasom. Dokument je, navodno, potpisan tokom Transatlantskog samita o bezbijednosti snabdijevanja gasom u Vašingtonu, gdje je učestvovao i šef bh. diplomatije.
“Abraham grupa nema nikakav pravni osnov da ugovara bilo kakve količine s bilo kim, pa ni za Aluminij, jer oni prema uredbi Vlade BiH nisu uvoznici, ne mogu biti uvoznici ukapljenog, niti nekog drugog plina. Trenutno je to, samo i isključivo, “Energoinvest”. Kako će izgledati ta Uredba vlade kada, formalno, bude napravljena Južna interkonekcija prerano je govoriti – ko će biti koncesor, ili sve druge otvorene teme ove priče su još na stolu”, poručuje Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.
Konaković kaže i da nije imao uvid u Memorandum, no do kraja ove godine, onako kako se Abraham grupa obavezala da će kupiti određene količine, to će, ističe, biti nemoguće. U istom tonu saopštenjem se oglasio i resorni federalni ministar Vedran Lakić.
“U Federaciji BiH važe jasna pravila. Svako drugačije predstavljanje situacije je netačno i može dovesti u zabludu naše međunarodne partnere”, kazao je Lakić.U međuvremenu, dodaje Lakić, intenzivno se radi na realizaciji projekta Južne interkonekcije, kao strateškog projekta energetske sigurnosti. No, u praksi, i dalje izostaje sinergija domaćih nadležnih institucija o zakonskim pretpostavkama koje prethode projektu. Ministar Staša Košarac krivicu fakturiše HDZ-u BiH. Pred državnim ministrima je, pojašnjava, Nacrt sporazuma kojeg je dostavila Vlada Federacije BIH.
“Nadležnost Ministarstva spoljne trgovine bila je da pripremi osnove, a osnove čini taj nacrt, koji je usvojila Vlada FBiH i delegacija koja bi predstavljala BIH. To smo dostavili Sekretarijatu Vijeća ministara. Poslije se od nas tražila dostava mišljenja kada je u pitanju Kancelarija za zakonodavstvo što smo također dostavili. Danas je kroz tekuća pitanja, predsjedavajuća Krišto to pitanje forsirala kroz činjenicu koju ona navodi – da je Vlada FBIH odustala od tog nacrta, koji je jedini za nas vjerodostojan, ali mi nemamo taj stav Vlade FBIH”, ističe Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Predsjedavajuća Savjeta ministara ističe da je za sklapanje sporazuma sa Hrvatskom, neophodno da Parlament Federacije BiH prethodno hitno usvoji izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija, a nakon toga, bez odgađanja, dostavi inicijativu za potpisivanje sporazuma,piše N1
Važno je naglasiti da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH 2. februara 2026. godine u proceduru uputilo materijal koji je gotovo istovjetan onome koji je Vijeće ministara BiH razmatralo 2023. godine. Predmetni materijal nije usklađen s novim aktivnostima u Federaciji BiH. Međutim, iako se radi o gotovo istovjetnom tekstu, materijal i u ovoj formi, zbog neusklađenosti predloženih zaključaka i Nacrta osnova, nije spreman za upućivanje u daljnju proceduru, te je potrebno izvršiti korekcije i pribaviti pozitivno mišljenje Ureda za zakonodavstvo, o čemu je obaviješteno Ministarstvo.
Iako se, načelno, radi na realiziji ovog projekta, parlamentarna procedura, barem u Federalnom parlamentu, još je daleko, sudeći prema tvrdnjama izvora da je ponovni kočničar u ovom procesu HDZ-ov Dragan Čović, koji insistira na uvođenju etničkog glasanja o ovom zakonu.
