Završni događaj u okviru projekta “Unaprjeđenje proizvodnje trešnje u Hercegovini”, koji u protekle tri godine realizira Jaffa-Komerc d.o.o. u okviru develoPPP.de programa kojeg implementira Njemačko društvo za međunarodnu suradnju (GIZ), a uime Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke, održan je u četvrtak u Mostaru.
Ovo je prvi i jedan od najvećih ovakvih projekata podržanih kroz javno-privatno partnerstvo, čija je priprema trajala oko godinu dana. Projektom se nastojalo stvoriti nešto što će donijeti promjene, ne samo u načinu na koji se gleda na poljoprivredu, već i u načinu života lokalnih zajednica, priopćili su organizatori.
Za vrijeme trajanja projekta podijeljeno je preko 7.500 sadnica modernih sorti trešnje za 103 kooperanta koji dolaze iz Mostara, Čapljine, Stoca i ČitlukA, održano šest teoretskih i praktičnih obuka, obavljene četiri terenske posjete, održane edukacije za studente, objavljen Priručnik za proizvodnju trešnje, u dva navrata organizirani Dani mediteranskog voća, uspostavljen brend ‘Hercegovačka trešnja’ i osnovan Klaster proizvođača mediteranskog voća Hercegovine itd.
Završni događaj je kroz svoj tematski dio otvorio ključne teme koje su od suštinskog značaja za evaluaciju projekta.
Direktor Jaffa-Komerc d.o.o. Nedim Badžak istaknuo je kako je ova kompanija uložila ogromne napore u realizaciju projekta.
“Danas, tri godine od početka, možemo ponosno pogledati unazad i biti sigurni da će Jaffa-Komerc kroz rad u Klasteru nastaviti ovu incijativu”, kazao je Badžak.
Projekt menadžer ispred GIZ-a Hannah Heil istaknula je da je GIZ-u drago što surađuje s jakim stakeholderima, koji su usidreni u lokalnu zajednicu i eko-sistem i koji mogu ostvariti svoj puni potencijal.
Koordinator na projektu ispred Jaffa-Komerc d.o.o. Elma Badžak i savjetnik na projektu ispred GIZ-a Slaviša Jovanović naveli su da se tijekom ovog projekta radilo na unaprjeđenju poljoprivrednih praksi, implementiranju inovativne tehnike uzgoja trešanja, kao i da su podržani poljoprivrednici u stvaranju održivih i konkurentnih poslovnih modela.
Predstavljen je i Klaster proizvođača mediteranskog voća Hercegovine i okvirni akcijski plan za naredne dvije godine, gdje je istaknuto da je osnivanje ovog klastera ključni korak prema održivosti i kontinuitetu onoga što se postiglo s projektom.
Dekan Agromediteranskog fakulteta Mostar Alisa Hadžiabulić ocijenila je projekt iznimno značajanim dajući višestruki doprinos akademskoj zajednici.
“Kroz edukaciju, istraživanja i praktične radionice, studenti su imali priliku učiti o najnovijim poljoprivrednim tehnikama i praksama. Projekt je pružio studentima priliku za stjecanje praktičnog iskustva iz prve ruke, ali je i omogućio usklađivanje obrazovnih planova i programa s aktualnim zahtjevima tržišta”, kazala je Hadžiabulić.
Eldin Brkan, koji je bio angažiran u projektu kroz teorijske obuke i posjete, predstavio je iskustva s terena.
“Kroz teorijske obuke, imali smo priliku dijeliti najnovija znanstvena otkrića i prakse s poljoprivrednicima. Ove sesije nisu bile samo formalna predavanja, bile su interaktivne diskusije gdje smo zajedno istraživali najbolje načine za unaprjeđenje proizvodnje trešanja. Obilasci voćnjaka su mi omogućili da stvarno razumijem izazove s kojima se poljoprivrednici suočavaju svakodnevno, ali i pomognem im da nadvladaju sve izazove, predlažući najbolje planove programa zaštite. Jedna od najvažnijih stvari koje sam naučio iz ovog iskustva je snaga zajednice”, zaključio je Brkan.
Završni događaj svojim prisustvom i sudjelovanjem podržali su brojni proizvođači, predstavnici akademske zajednice, te međunarodnih organizacija koji se kroz svoje razvojne projekte bave poljoprivredom.
Podršku projektu daju i predstavnici različitih nivoa vlasti na čelu s Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK i Ministarstvo gospodarstva HNK, kao i Gradsko vijeće Grada Mostara, piše Biznis.ba.
