BIZnews

Zaštita geografskog porijekla proizvoda u BiH zanemarena

Zaštita geografskog porijekla proizvoda i brendiranje donosi brojne prednosti za proizvođače, ali i potrošače.

Sir - Bhreporter.ba

I dok u Evropskoj uniji od izvoza proizvoda sa oznakom geografskog porijekla zarade više od sedam milijardi eura, u našoj zemlji je zanemariv broj proizvoda koji su zaštićeni ovim oznakama. Šta su naši brendovi?

Sir zarac
U domaćinstvu porodice Mitrović iz Labucke kod Lopara porodična trpeza nezamisliva je bez sira zarca. Podmajevičke domaćice, okupljene u poljoprivrednoj zadruzi “Zarac”, nakon mnogo godina oživjele su proizvodnju sira jedinstvenog za ovo podneblje.

– Sir zarac jedno vrijeme bio je zaboravljen, sad je doživio neki “bum”. Velika je potražnja, sad smo mi u problemu, nemamo sirovinu, ne možemo da ispoštujemo koliko nam zahtjeva tržište – kaže Duška Mitrović, domaćica.

Cvija Krajišnik proizvodi jedinstvene sireve po recepturi sa obronaka planine Vlašić. Baš kao i podmajevičkim domaćicama, potrebno je brendiranje i zaštita proizvoda kako bi bila konkurentnija na tržištu.

– Zaista bi to bio veliki korak što u proizvodnji mojih sireva, što svih ostalih, međutim ono što ja radim, sama količina ne može nešto mnogo da se proizvodi – kaže Cvija Krajišnik.

Nevesinjski krompir
Jedan od preduslova osvajanja većih tržišta, ali i više cijene i sigurnog plasmana je zaštita geograskog porijekla. U RS za sada je samo jedan proizvod zaštićen oznakom geografskog porijekla – nevesinjski krompir.

– Taj kraj je poznat po krompiru, ali sada kada imate zaštitu porijekla taj proizvod postaje i skuplji, kada možete da stavite oznaku odakle dolazi i sama oznaka donosi određene stvari koje kupcu govori više o tome proizvodu – ističe Veselin Dutina, direktor Agrarnog fonda Trebinja.

– To bi svakako doprinijelo i boljoj zaposlenosti, boljem BDP-u RS i čitav niz benefita bi ostvarili ukoliko bar dio ovih dobrih praksi uspijemo primjeniti na našem području – smatra predsjednik Područne privredne komore Bijeljina Stevo Savić.

U susjednoj Srbiji do sada je oznakom geografskog porijekla zaštićeno preko 70 domaćih proizvoda, a efekti su već vidljivi.

– Stranci često dolaze kod nas i uvijek su zadovoljni hranom i pitaju gdje mogu da kupe, a da bi kupili vi morate imati sertifikat, žig, da bi se ti proizvodi našli u specijaliizovanim prodavnicama – navodi Goran Jović, direktor Privredne komore Srbije.

Neki proizvodi u fazi brendiranja
Ipak, da situacija ide na bolje, pokazuje i primjer semberskog kupusa, koji je u fazi brendiranja, a najavljeno je i brendiranje majevičkog sira.

– Važno je da standardizujemo proizvodnju i kvalitet koji kupci očekuju. Druga stvar, važno je zbog kupaca koji očekuju uvijek isti kvalitet i koji očekuju da za novac dobiju najviše što mogu – naglašava Nikola Stajić iz Udruženja “Semberski kupus”.

Proizvodi zaštićeni oznakama geografskog porijekla su dosta konkuretniji, prepoznatljiviji te imaju veću cijenu. I dok je u EU prepoznat značaj i vrijednost zaštićenih i brendiranih proizvoda sa oznakama geografskog porijekla, BiH i dalje zaostaje, piše Avaz.


NAPOMENA: Video materijali objavljeni u ovom tekstu postavljeni su na globalnim internet servisima za javno i besplatno dijeljenje video materijala. Oni nisu vlasništvo portala Haber.ba i portal Haber.ba ne odgovara za njihov sadržaj i autorska prava.

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh