BIZnews

Danci će svoju Silicijsku dolinu napraviti na devet umjetnih otoka, ali ni tu nije kraj…

Danska bi ovim projektom narasla za više od tri milijuna četvornih metara kopna, na kojem bi se našlo mjesta za 380 novih kompanija, ali i 700.000 četvornih metara zelenih površina. No to nije i jedini takav projekt

Danska vlada namjerava uz južnu obalu Kopenhagena do 2040. podignuti devet umjetnih otoka kako bi na njima izgradila novu industrijsku zonu. Projektom Holmene dodatno bi se ojačala ionako velika privlačnost glavnog grada u očima međunarodnih tvrtki. Istovremeno, moglo bi se otvoriti čak 12.000 novih radnih mjesta, rekao je ministar unutarnjih poslova Simon Emil Ammitzboell-Bille. Projekt još treba odobriti danski parlament.

Bude li odobren, ovim bi projektom Danska narasla za više od tri milijuna četvornih metara kopna, na kojem bi se našlo mjesta za 380 novih kompanija, ali i 700.000 četvornih metara zelenih površina te 17 kilometara duge nove obale. Cijeli posao, vrijedan više od sedam milijardi eura, trebao bi započeti već za tri godine, a pothvat bi se financirao prodajom parcela na otocima, rekao je ministar gospodarstva Rasmus Jarlov.

Plan je pozdravio i šef danske udruge poslodavaca Brian Mikkelsen te smatra kako bi izgradnja ovih otoka mogla potaknuti nastanak ‘europske Silicijske doline’.

Jedan od devet otoka planski je namijenjen za izgradnju postrojenja za pretvorbu otpada iz Kopenhagena u bioplin, ali i pročišćivač otpadnih voda te skladište električne energije dobivene iz obližnjih vjetrenjača.

Kopenhagen, grad umjetnih otoka
Glavni grad Kopenhagen i sam se nalazi na dva otoka, Zealandu i Amageru, a danske su vlasti više puta proširivale njegovu površinu stvaranjem umjetnih otoka. Christianshavn je zasigurno najpoznatije umjetno otočje u Kopenhagenu, pa i šire. Izgradio ga je početkom 17. stoljeća kralj Christian IV i u početku je ondje bio slobodni kraljevski grad. U prošlom stoljeću razvila se i legendarna hipi komuna Christiania, u koju su zbog legalizirane marihuane hrlili osobenjaci iz cijelog svijeta. Nakon brojnih trzavica i sukoba takozvani slobodni grad na kraju je priznao izvršnu vlast Kraljevine Danske i u njemu sad vrijede danski zakoni, prenosi tportal.hr.

Poznatim je postao i Peberholm, mali umjetni otok u danskom dijelu tjesnaca Øresund, izgrađen kao nosač mosta Øresund koji povezuje Dansku i Švedsku.

Na Amageru su pak izgrađeni park i javno kupalište, s kojeg puca pogled na vjetroelektranu Middelgrunden, dok je niz drugih umjetnih otoka poslužio kao fortifikacija i brana od udara vjetra i valova.

To nije luksuz nego potreba
Graditi umjetne otoke u zemlji čiji se najviši vrh nalazi na 170 metara nadmorske visine zapravo i nije luksuz nego potreba. Danska, kažu, ima otprilike 406 otoka, ali taj broj nije stalan. Sve ovisi o tome kako definirate otok. Za tamošnje vlasti to je ‘površina okružena vodama barem pola metra dubine’, s ‘vegetacijom koja neće uvenuti’.

Uostalom, njihovi otoci mogu jednostavno nestati, poput Jordsanda, čije je zadnje ostatke 1999. izbrisao ciklon Anatol, ili pak nastati, poput drugog najvećeg, Sjevernog Jutlanda, koji je velika oluja 1825. jednostavno odvojila od kopna.

Ali ni to još nije sve…
Planova ima još. Danski premijer Lars Loekke Rasmussen najavio je prošle jeseni izgradnju umjetnog otoka Nordhaleøen koji bi štitio Kopenhagen od poplava zbog povećanja razine mora. Prema idejnom nacrtu tvrtke Urban Power, na otoku veličine 900.000 četvornih metara našlo bi se mjesta za urede, razne institucije, ali i oko 6000 stanova. Preko njega išla bi i prometnica koja bi spajala Nordhaven i Refshaleøen, čime bi se odustalo od gradnje podmorskog tunela na istom području.


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh