“Sad smo u svijetu u kojem će izaći novi patogeni. I to je ono što predstavlja prijetnju čovječanstvu”, rekao je za CNN.
Kao mladi istraživač, Muyembe je uzeo prve uzorke krvi od žrtava misteriozne bolesti koja je uzrokovala krvarenje i usmrtio oko 88 posto pacijenata i 80 posto osoblja koje je radilo u misiji Yambuku, kada je bolest prvi put otkrivena.
Bočice s krvlju poslane su u Belgiju i SAD, gdje su naučnici pronašli virus u obliku crva. Nazvali su je “Ebola”.
Identifikacija ebole oslanjala se na lanac koji je povezivao najudaljenije dijelove afričkih prašuma s visokotehnološkim laboratorijima na zapadu.
Sad se Zapad mora osloniti na afričke naučnike u Kongu i drugdje da djeluju kao “stražari” koji će upozoriti protiv budućih bolesti.
Govoreći za CNN u glavnom gradu Demokratske Republike Kongo, Kinshasiju, Muyembe je upozorio na još mnogo zoonotskih bolesti (koje se prenose sa životinja na ljude) koje dolaze.
Žuta groznica, razni oblici gripe, bjesnilo, bruceloza i Lajmska bolest među onima su koji prelaze sa životinja na ljude, često putem vektora kao što su glodavac ili kukac. Prije su uzrokovali epidemije i pandemije.
HIV se pojavio iz vrste čimpanze i mutirao u svjetsku “modernu kugu”. SARS, MERS i virus COVID-19 poznatiji kao SARS-CoV-2, sve su koronavirusi koji su na ljude prešli iz nepoznatih “rezervoara” životinjskog carstva.
Smatra se da COVID-19 potiče iz Kine, možda i šišmiša.
Na pitanje da li smatra da bi buduće pandemije mogle biti gore od COVID-19, apokaliptičnije, Muyembe je odgovorio da misli da je tako, prenosi “Avaz“.
Otkako je 1901. godine identificirana prva infekcija koja je prešla sa životinje na čovjeka, žuta groznica, naučnici su pronašli najmanje još 200 virusa za koje je poznato da uzrokuju bolesti kod ljudi.
Prema istraživanju Marka Woolhousea, profesora epidemiologije zaraznih bolesti sa Sveučilišta u Edinburghu, brzina otkrivanja novih vrsta virusa je tri do četiri godišnje. Većina ih potiče od životinja.
Stručnjaci kažu kako je sve veći broj novih virusa uglavnom rezultat ekološkog uništenja i trgovine divljim životinjama.
Muyembe je na prvoj liniji borbe protiv novih patogena. Liječnici, virusolozi i istraživači rade duboko u unutrašnjosti Demokratske Republike Kongo, tražeći poznate i nepoznate viruse prije nego što mogu prouzročiti nove pandemije.
Ovi INRB laboratoriji su svjetski sistem ranog upozoravanja na nove epidemije poznatih bolesti poput ebole i, možda još važnije, za one bolesti koje tek trebamo otkriti.
Tokom posljednjih godina kod šišmiša su pronađeni deseci novih koronavirusa. Niko ne zna koliko opasni mogu biti za ljude.
“Ebola je bila nepoznata. Covid je bio nepoznat. Moramo se bojati novih bolesti”, kazao je dr. Dadin Bonkole, ljekar pacijentice jedne bolnice u Kongu koja je primljena sa simptomima ebole, ali je utvrđeno da nema ovu bolest tako da ostaje misterija od čega je bolovala, piše CNN.
Ujedinjene nacije su upozorile da će prašume možda potpuno nestati do kraja vijeka ako se nastave trenutni trendovi krčenja šuma i rasta stanovništva. Kako se to dogodi, životinje i virusi koje prenose sudarit će se s ljudima na nove i često katastrofalne načine.
No, ne mora biti tako. Multidisciplinarna grupa naučnika sa sjedištem u SAD-u, Kini, Keniji i Brazilu izračunala je da bi globalno ulaganje od 30 milijardi dolara godišnje u projekte zaštite kišnih šuma, zaustavljanja trgovine divljim životinjama i poljoprivredu bilo dovoljno da nadoknadi troškove sprječavanja budućih pandemija.
