To znači da će se stati na kraj neopravdanim poskupljenjima roba i usluga, potvrđuje portalu “Novac” Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.
Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar finansija, na jednom skupu je govorio o instrumentima kojima se Banski dvori namjeravaju oduprijeti poskupljenjima u trenutku zamjene kune eurom.
Glavna mjera oko koje postoji saglasnost fiskalne i monetarne politike u Hrvatskoj odnosi se na dualno iskazivanje cijena u razdoblju od najvjerovatnije šest mjeseci prije uvođenja eura i poslije njega, prenosi “Investitor”.
Ako bi Hrvatska, na primjer, uvela euro 1. januara 2023. godine, što se uzima kao realan datum, to bi značilo da bi svi trgovci već od 1. jula 2022. godine cijene roba i usluga iskazivali i u kunama i eurima.
Isto bi pravilo važilo i u prvih šest mjeseci nakon što Hrvatska uvede euro, i to kako bi se ljudi navikli na novu valutu i mogli upoređivati cijene istih proizvoda u kunama i eurima.
Naravno, obaveza iskazivanja dualnih cijena, u kunama i eurima, zavisi od datuma uvođenja eura, što znači da bi eventualno uvođenje eura 1. januara 2024. godine, ili godinu dana kasnije nego što se očekuje, za godinu dana pomjerilo i šestomjesečni termin dualnog iskazivanja cijena roba i usluga, pišu “Nezavisne“.
